Hrvatske uskotra�ne �eljeznice
Samobor�ek je "ro�en" davnog 16. sije�nja 1901.
Stariji �itatelji portala sje�aju se vjerojatno još uvijek starih uskotra�nih �eljeznica diljem Hrvatske, kojima su se neki od njih mo�da i vozili, kao na primjer ja Gutmannovom prugom od Osijeka do Beliš�a, pa kada predstavimo neke od njih, to �e kod starijih pobuditi nostalgi�na sje�anja, a mla�im �itateljima to bi moglo biti iznena�enje, a mo�da pomalo i uveseljavanje, jer tako nešto još nisu vidjeli.
U prethodnim prilozima predstavili smo Gutmannovu prugu i Baranjsku uskotra�nu �eljeznicu - Baranjskog "�iru" (vidi vezane �lanke!), danas predstavljamo Samobor�ek, a sljede�im prilozima na portalu predstavit �emo još dvije hrvatske uskotra�ne �eljeznice: Pore�anku-Parencanu i Sinjsku reru, a mo�da i još ponešto, ako u me�uvremenu "naleti".
Davnog 16. sije�nja 1901. godine otvorena je uskotra�na �eljeznica širine 760 mm, du�ine 19 kilometara, koja je spajala Zagreb i Samobor. Samobor�ek je bio ro�en!
U Zagrebu je kolodvor Samobor�eka bio pored tada Ju�nog, a danas Zapadnog kolodvora. Monta�na zgrada kolodvora iz 1962. godine postoji još i danas i nalazi se na kri�anju ulice Bo�idara Ad�ije i ulice Andrije �aje. Budu�i da je �eljeznica nastala kao dioni�ko društvo primarna djelatnost je bio prijevoz tereta, a prijevoz putnika sekundarna. Poslije Drugog svjetskog rata sve su �eljeznice nacionalizirane pa tako i �eljeznica Zagreb-Samobor koje su tako došle pod upravu dr�avnih �eljeznica koje nisu imale interesa za odr�avanje i razvoj te stoga dolazi do stagnacije i zapuštanja Samobor�eka.
Nova epoha za Samobor�ek zapo�inje 1. srpnja 1950 godine kada dr�avne �eljeznice prepuštaju upravljanje gradu Zagrebu. Ve� 1951 pruga je produ�ena do Bregane pod pokroviteljstvom i za potrebe novoosnovane tvornice Vladimir Bakari�. Prvotni pogon je bio parnim lokomotivama, ali 1959. u pogon je puštena prva do tri Srebrene strijele, tro�lani dizelski dvosmjerni putni�ki vlak aluminijske karoserije. Zbog niskog te�išta novi vlakovi su mogli razviti brzinu od 50 km/h što je uvelike pove�alo prijevozne kapacitete i pove�alo udobnost putovanja. 1965. godine u promet je predan i jedno�lani dvosmjerni šinobus.
Na�alost razvojem cestovnog prometa sve više tereta i putnika se prevozi cestom što je za Samobor�ek zna�ilo nerentabilno poslovanje i on više nije mogao pre�ivjeti bez subvencija i gradskim dotacijama kojih nije bilo dovoljno. Zbog izostanka ulaganja vozila i pruga postaju sve istrošeniji i u kombinaciji s trasom pruge koja je prolazila kroz gusto izgra�ena naselja dolazi do nesre�a i pada sigurnosti i standarda vo�nje. U takvim okolnostima budu�i da nije bilo volje za druga�ije donesena je odluka o ukidanju Samobor�eka.
Posljednji vlak krenuo je iz Zagreba 31. prosinca u 20:40 sati prema Samoboru. U novi 1980. godinu dva su grada ušla bez zajedni�kog prijatelja koji ih je povezivao 78 godina.
Nakon 78 godina uskotra�nom prugom, Samobor�ek je završio u Tehni�kom muzeju u Zagrebu
Da biste u rije�i i slici saznali više o Samobor�eku i u�ivali u starim fotografijama pogledajte pps-prilog autora Josipa Jo�e Vrbani�a:
Kada kliknete na link/poveznicu, ako se ne pojavi slika preko cijelog ekrana, popra�ena glazbom,
stisnite na tipkovnici tipku F5 i u�ivajte u prezentaciji !
Izvor teksta: zeljeznice.net
Priop�io i pps-prilog kreirao: Josip Jo�a Vrbani�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Vezani �lanci:
Schweizer Eisenbahn-Revue donosi �lanak
Bewegung im kroatischen Güterverkehr
Hrvatske uskotra�ne �eljeznice
Tragom Gutmannovih pruga
Hrvatske uskotra�ne �eljeznice
Uskotra�na pruga u Baranji
