Hrvatske uskotra�ne �eljeznice
Pore�anka - Parenzana ili TPC
Trieste-Parenzo-Canfanaro (Trst-Pore�-Kanfanar)
Stariji �itatelji portala sje�aju se vjerojatno još uvijek starih uskotra�nih �eljeznica diljem Hrvatske, kojima su se neki od njih mo�da i vozili, kao na primjer ja Gutmannovom prugom od Osijeka do Beliš�a, pa kada predstavimo neke od njih, to �e kod starijih pobuditi nostalgi�na sje�anja, a mla�im �itateljima to bi moglo biti iznena�enje, a mo�da pomalo i uveseljavanje, jer tako nešto još nisu vidjeli.
U prethodnim prilozima predstavili smo Gutmannovu prugu, Baranjsku uskotra�nu �eljeznicu - Baranjskog "�iru" i Samobor�ek (vidi vezane �lanke!), danas predstavljamo Pore�anku-Parenzanu, a sljede�im prilogom na portalu predstavit �emo još i Sinjsku reru, a mo�da i još ponešto, ako u me�uvremenu "naleti".
Povijest pruge Parenzana
Parenzana, uskotra�na �eljezni�ka pruga (760 mm), povezivala je Trst i Pore� u periodu od 1902. do 1935. godine. Izgra�ena je kao logi�an nastavak tj. poveznica Istre s Ju�nom �eljeznicom tj. unutrašnjoš�u Austro-Ugarske Monarhije.
Omogu�ila je razvoj tada najizoliranijih i najsiromašnijih dijelova Istre. �eljeznica je na tr�išta prevozila vino, maslinovo ulje, sol, vo�e, povr�e, vapno, vapnenac, kemijske proizvode iz Pirana, drvo.
Parenzana bi danas prolazila kroz tri dr�ave: Hrvatsku (78 km), Sloveniju (32 km) i Italiju (13 km).
La Parenzana je prolazila sjeverozapadnom Istrom i povezivala Trst s Pore�om, preko Kopra, Pirana, Buja, Gro�njana, Završja, Livada, Motovuna i Vi�inade.
Zadnja vo�nja je bila 31.8.1935. g. zbog konkurencije cestovnog prometa. Pruga je razmontirana, vagoni i lokomotive rasprodani i preraspodijeljeni. Tra�nice su ukrcane na brod za Abesiniju, ali je brod navodno potonuo u Sredozemlju.
Tehni�ki podaci
Širina tra�nica 760 mm
Ukupna du�ina 123 km
Kolodvori i stajališta 35
Najni�a to�ka 2 m iznad razine mora
Najviša to�ka 293 m iznad razine mora
Zavoji 604
Najmanji radijus 60 m
Najve�i uspon na pruzi 28 ‰
Tuneli 8
Ukupna du�ina tunela 1.530 m
Mostovi 11
Vijadukti 6
Prosje�na brzina 25 km/h
Najve�a brzina 31 km/h
Od zatvaranja Parenzane prošlo je 80 godina. Unato� tome, trasu bi bilo mogu�e obnoviti. Tako npr. ve�ina postajnih zgrada još uvijek postoji i u njima su stambeni prostori, trgovine itd..., a u dobro o�uvanim tunelima lokalno stanovništvo uzgaja šampinjone.
Sa�uvane su i neke lokomotive u muzejima u Izoli i Milanu, a jedna lokomotiva vozi u Austriji. Na proslavu 100. obljetnice Parenzane, 2002. g., pokrenuta je inicijativa za njezinu obnovu.
Sve tri zemlje, Hrvatska, Italija i Slovenija uz pomo� EU rade zajedno na ure�enju Parenzane kao biciklisti�ke staze zbog njenog ogromnog turisti�kog zna�aja za Istru. Turisti�ka zajednica Istarske �upanije ula�e ogromne napore na revitalizaciji stare �eljezni�ke pruge. Prije nekoliko godina je otvoren Muzej Parenzane u Livadama, u planu su i ostale promotivne aktivnosti.
Da biste u rije�i i slici saznali više o Pore�anki-Parenzani i u�ivali u starim fotografijama pogledajte pps-prilog autora Josipa Jo�e Vrbani�a:
Kada kliknete na link/poveznicu, ako se ne pojavi slika preko cijelog ekrana, popra�ena glazbom,
stisnite na tipkovnici tipku F5 i u�ivajte u prezentaciji !
Izvor teksta: La Parenzana, parenzana.com.hr
Priop�io i pps-prilog kreirao: Josip Jo�a Vrbani�
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
Sutra na portalu:
Sinjska rera (zvana još i ferata)
Vezani �lanci:
Schweizer Eisenbahn-Revue donosi �lanak
Bewegung im kroatischen Güterverkehr
Hrvatske uskotra�ne �eljeznice
Tragom Gutmannovih pruga
Hrvatske uskotra�ne �eljeznice
Uskotra�na pruga u Baranji
Hrvatske uskotra�ne �eljeznice
Samobor�ek je "ro�en" davnog 16. sije�nja 1901.
