Hrvatske uskotra�ne �eljeznice Sinjska rera (zvana još i ferata)
Stariji �itatelji portala sje�aju se vjerojatno još uvijek starih uskotra�nih �eljeznica diljem Hrvatske, kojima su se neki od njih mo�da i vozili, kao na primjer ja Gutmannovom prugom od Osijeka do Beliš�a, pa kada predstavimo neke od njih, to �e kod starijih pobuditi nostalgi�na sje�anja, a mla�im �itateljima to bi moglo biti iznena�enje, a mo�da pomalo i uveseljavanje, jer tako nešto još nisu vidjeli
U prethodnim prilozima predstavili smo Gutmannovu prugu, Baranjsku uskotra�nu �eljeznicu - Baranjskog "�iru", Samobor�ek i Pore�anku-Parenzanu (vidi vezane �lanke!), danas predstavljamo Sinjsku reru(zvanu još i ferata), uskotra�nu bivšu prugu Split (Spljet !) - Sinj. Malo ljudi zna danas da je postojala ovakova pruga na prostoru nekadašnje Austro-ugarske monarhije. Da se podsjetimo na nju pripremljen je i ovaj prilog.
Sinjska rera
Sinjska rera (zvana još i ferata) je uskotra�na �eljeznica koja je od 12. rujna 1903. do šezdesetih godina prošlog stolje�a prometovala izme�u gradova Sinja i Splita i time bila u gospodarskom i socijalnom smislu poveznica izme�u Cetinske krajine i najve�eg hrvatskog grada na jugu.
Naziv "rera" u narodu je dobila zbog putnika koji su se vozili njome i pjevali reru, gangu i ojkavicu, pu�ke pjesme karakteristi�ne za Sinjsku krajinu. U po�etku su je zbog izgleda i sporosti nazivali šuljarica, potom sinjska �eljeznica, sinjski vlak, sinjska ferata.
Pruga je bila planirana sredinom 19. stolje�a kao prva dionica budu�e pruge izme�u Splita i Sarajeva, dvaju trgovinskih središta, koji su u to vrijeme bili povezani cestom kojom se putovalo pet dana. Bila je dio tadašnjeg plana povezivanja jadranskih luka (Dubrovnika, Metkovi�a, poslije Plo�a) sa zale�em i dalje prema srednjoeuropskim prugama.
Izgradnja pruge je po�ela krajem listopada 1901. Najte�e fizi�ke poslove obavljali su uglavnom doma�i ljudi, a uz njih je radio i velik broj radnika iz mjesta diljem Monarhije, kao i npr. 1500 zidara i minera iz talijanske pokrajine Apulije. Objekti na pruzi i sve kolodvorske zgrade bile su gotove do kraja 1902., a pruga je otvorena 2. rujna 1903. Zbog straha od nemira zbog trojezi�nih natpisa na kolodvorima (hrvatskom, njema�kom i talijanskom jeziku) otvorenje je bilo popra�eno jakim policijskim osiguranjem.
Pruga je bila duga oko 40 km, a imala karakteristike brdske pruge s postupnim promjenama uspona, najve�eg nagiba 26,7 promila (tunel Ma�kovac). Najni�a visinska to�ka na pruzi bila je 2,43 m n. m. u Splitu, a najviša 386,19 m n. m. kod Kukuruzovca. Na pruzi su bila izgra�ena tri tunela: tunel u Gornjoj Rupotini (du�ine 400 m), tunel Tri kralja na Grebenu (du�ine 123 m) te tunel Jadro (poslije nazvan Ma�kovac, du�ine 118 m). �etvrti tunel je naknadno probijen na ulazu u kolodvor Split.
Od ve�ih pru�nih objekata, izgra�eni su još kameni nadvo�njak (na Meterizama, kod �eljezni�ke postaje Vranjic-Solin, du�ine 10 m), kameni vijadukt Vetmin most (u Klisu, ispod Varoša, du�ine 76,81 m), te �eljezni most (u predjelu Grlo, raspona 8 m). Na trasi pruge bilo je 117 prijelaza i 20 odvodnih kanala za oborinske vode.
Uz od prije izgra�en kolodvor u Splitu, izgra�eno je još pet kolodvora (Vranjic-Solin, Klis, Dugopolje, Dicmo i Sinj) i tri stajališta (Mravinci, Klis-Kosa i Prosik). Naknadno su izgra�ena još tri stajališta: u Koprivnom i Kukuruzovcu, te u splitskom predgra�u Kopilici. Kao i prate�i objekti, kolodvori i stajališta su bili izgra�eni tipski i od kamena.
Posljednji putni�ki vlak broj 3834 na pruzi Split – Sinj krenuo je iz Sinja 30. rujna 1962. Teretni promet odr�avao se još neko vrijeme. Sljede�e godine pruga je bila demontirana, a lokomotive i vagoni bili su preseljeni u Gornji Milanovac, a po nekim pokazateljima i u rudnike soli oko Tuzle.
Sinjani se još uvijek rado sje�aju svoje ferate - rere:
Da biste u rije�i i slici saznali više o Sinjskoj reri i u�ivali u starim fotografijama pogledajte pps-prilog autora Josipa Jo�e Vrbani�a:
Kada kliknete na link/poveznicu, ako se ne pojavi slika preko cijelog ekrana, popra�ena glazbom, stisnite na tipkovnici tipku F5 i u�ivajte u prezentaciji !
Izvor teksta: Wikipedia, hr.wikipedia.org Priop�io i pps-prilog kreirao: Josip Jo�a Vrbani� Za portal pripremio: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch
