Dravna izaslanstva izbjegavaju susrete s dijasporom

Pi�e: Tomislav BERONI�

Nepisano je pravilo da se kod promjene politi�ke vlasti novom predsjedniku, premijeru i ministrima ostavi ne�to vremena za reorganizaciju i provedbu novog smjera. Onda dolazi vrijeme mjerenja u�inka potro�enog zajedni�kog novca.

U manje od dva mjeseca imali smo pet visokih posjeta zemljama zapadne Europe. Predsjednik Mesi� posjetio je �vicarsku, potpredsjednik vlade dr. Goran Grani� Veliku Britaniju, ministar gospodarstva Goranko Fi�uli� Austriju, ministar kulture Antun Vuji� Njema�ku i ministar za�tite okoli�a i prostornog ure�enja Bo�o Kova�evi� Italiju. Za svaku je pohvalu �to je novi smjer hrvatske politike o�ito europski, �to visoke delegacije zajedni�ki novac tro�e kako bi Hrvatsku �to vi�e uklju�ili u aktualna europska doga�anja. No, ovoga puta ne�emo nabrajati �to su na�i predstavnici uradili, ve� ono �to nisu.

Zajedni�ko je, naime, svim ovim putovanjima u zemlje gdje �ivi i nemala hrvatska dijaspora da je izostao susret s hrvatskim iseljenicima i hrvatskim poslovnim ljudima koji ve� rade kakve-takve, ali u ovome trenutku jedine poslove sa zapadnom Europom. To je vi�e nego znakovito i zaslu�uje poseban osvrt.

Notorna je �injenica da je hrvatska dijaspora za svoje predstavnike u Sabor izabrala listu HDZ-a. �injenica je i to da su na toj listi "pomije�ane babe i �abe" - Hrvati u dijaspori i Hrvati u BiH, koji nikako ne spadaju u dijasporu. O katastrofalnom utjecaju novog smjera hrvatske politike prema BiH isto tako ne�emo na ovom mjestu, jer se to ne ti�e dijaspore. Moramo, me�utim, primijetiti kako se sustavno ignoriranje hrvatske dijaspore nastavlja unato� sve brojnijim prosvjedima. Naime, dok su jo� bili na vlasti HDZ-ovci nisu propustili gotovo niti jedan odlazak u inozemstvo za susret s tamo�njim Hrvatima.

Nisu to uvijek bili ugodni susret, pogotovo nakon afere s propalim bankama, ali su ipak redovito organizirani. Koliko su gosti od toga �to su na jedno uho �uli pustili na drugo uho, a koliko donijeli u domovinu druga je pri�a, no ostaje nepobitna �injenica da su takvi susreti redovito organizirani te da je za njihove vladavine dijaspora ipak bila makar mali dio aktualne politike. �este kritike tada�nje vlasti upravo s ovih stranica potaknute su razmi�ljanjima da je taj dio politike ipak bio nedostatan i u svakom slu�aju u�inkom nezadovoljavaju�i. Netko �e se mo�da sjetiti i predizborne prognoze da dijaspora mo�e birati izme�u dva zla: lo�e politike (HDZ-a) i nikakve politike (tada�nje oporbe). Prognoza se, na�alost, ostvaruje - sada nemamo apsolutno nikakav odnos vlasti prema dijaspori - pa bi cinici rekli da novinari, eto, nemaju �to ni kritizirati. Ipak, novinarsko je poslanje govoriti.

Postoje dvije teze za�to hrvatska dr�avna izaslanstva izbjegavaju susrete s Hrvatima u dijaspori. Prva je da se dijasproe prilikom pripreme putovanja nitko nije niti sjetio - �to je upravo pora�avaju�e - a �to vi�e govori o putnicima namjernicima i njihovim povelikim deviznim dnevnicama. Druga je teza da su susreti izostavljeni iz protokola s nekom namjerom. Tada se postavlja pitanje: kojom?

Zvu�i u najmanju ruku tu�no da Stjepan Mesi� u ulozi hrvatskog predsjednika gubi vrijeme i svoje i svojih slu�atelja predavanjem o stanju u Srbiji, hrvatskim nastojanjima da u�u u EU, �to se �vicaraca ponajmanje ti�e jer �e svoje poslove sa Srbima ure�ivati sami, a nisu niti �lan EU. Poziv na ulaganja u hrvatsko gospodarstvo je tek deklarativne i kurtoazne naravi, jer je svima dobro znano da u poslovno okru�enje kakvo vlada u Hrvatskoj - nema ulaganja. I sada je sasvim jasno za�to se Predsjednik nije susreo sa �vicarskim Hrvatima. Oni takvo predavanje jednostavno - ne bi progutali.

Sli�na je stvar s posjetom Fi�uli�a Austriji gdje je sudjelovao na konferenciji pod naslovom "Investiranje u Hrvatskoj", u organizaciji Bank Austria. Ta tko od austrijskih Hrvata, jo� dobro "popla�enih" od bankovnih afera razmi�lja o bilo kakvom investiranju u Hrvatsku, �ak i kroz austrijske banke - pa radije �e svoj novac ostaviti u Be�u ili Salzburgu, tamo je barem na sigurnom. Ionako nemali broj domovinskih Hrvata svoje novce radije "odla�e" u Grazu negoli u Zagrebu.

Kulturni ministar Vuji� je uo�i sajma knjiga u Frankfurtu sudjelovao na kolokviju ministara kulture na temu "Vrijeme izbora: prema demokratskoj politici za knjigu i elektroni�ko izdava�tvo". Na posjet jednoj od najstarijih hrvatskih udruga u Njema�koj - Hrvatskoj kulturnoj zajednici u Frankfurtu nije niti pomislio. Pa i to spada u kulturu - opho�enja.

Imaju�i ovo u vidu, sasvim je razvidno da nova hrvatska vlast doslovno baulja u ulozi koju je dobila ne svojom zaslugom koliko propustima svojih prethodnika. Vladaju�a koalicija naprosto nije bila pripremljena za odgovornost koju joj je namijenio hrvatski narod. Dok maglu demagogije tipa "bit �e bolje" prosipa u domovini koja je ve� davno zaboravila �to je dobro (izuzetak je jedino Slavko Lini� koji uporno ponavlja "ne�e nam jo� dugo biti bolje"), me�u Hrvatima u dijaspori, posebice u zapadnoj Europi, ta pri�a ne prolazi. Jer oni ve� dvadeset, trideset i vi�e godina �ive u zemljama u kojima postoji stvarno demokratsko okru�enje, ure�eno gospodarstvo i kultura dijaloga suprotstavljenih strana. Postoje i vjerodostojni politi�ari i ideje. Postoji sve ono �to hrvatske vlasti nastoje pripisati sebi, �to �e im strani slu�atelji pristojno od�utjeti, ali �to im Hrvat u dijaspori nikako ne mo�e priznati - dok to ne zaslu�e.