U GRADSKO POGLAVARSTVO RIJEKE
N/R mr.sc. Vojko Obersnel, gradona�elnik
gradonacelnik@grad-rijeka.tel.hrMadrid, 13.studenoga, 2002.
Po�tovani,
Potaknuta Va�im osobnim anga�manom oko obnove grada i stvaranja kvalitetnijeg �ivota Va�ih sugra�ana kao i �itavim nizom zanimljivih ideja i projekata kojima se Gradsko poglavarstvo Rijeke u poslijednje vrijeme isti�e me�u drugim hrvatskim gradskim upravama, osje�am slobodu i du�nost izlo�iti Vam osobno jednu zamisao koja me zaokuplja ve� nekoliko godina.
Mo�da �e Vam u prvi mah izgledati neobi�no da netko tko nije Rije�anin uop�e razmi�lja o jednom projektu vezanom uz razvoj Va�ega grada, a pogotovo se pla�im da �e Vam izgledati fantasti�no i "luckasto" to �to Vam �elim ovdje u nekoliko redaka prezentirati.
Kakogod bilo - odlu�ila sam to sada u�initi. Na to me ponukala �injenica �to je Rijeka nedavno pristupila europskom programu EUROPAN na �emu bih Vam ovom prilikom �eljela najsrda�nije �estitati.
Unatrag nekoliko godina predlagala sam da se u Hrvatskoj osnuje Muzej iseljeni�tva i Centar za izu�avanje svjetskih migracija. O tome sam u vi�e navrata pisala i govorila u na�im medijima. Bogata gra�a na�ih iseljenika i velika kulturna i umjetni�ka ostav�tina koja danas le�i neistra�ena, zapu�tena i raspr�ena �irom svijeta kapital je vrijedan pa�nje, po�tovanja i brige onih koji prepoznaju duhovnu riznicu vlastitoga naroda. Uvijek sam zami�ljala da bi doti�ni muzej trebalo locirati u Rijeci jer je ona stolje�ima bila najva�nija tranzitna luka iz koje je na� narod odlazio u svijet.
Suvremeno �ovje�anstvo suo�eno sa fenomenom izbjeglica i prognanika, iseljenika i besku�nika u globalnim razmjerima po prvi puta ozbiljnije razmi�lja o uzrocima i posljedicama takovih migracija �to se o�ituje - kako na planu politike afektiranih zemalja - tako i na planu znanstvenih izu�avanja socijalnih i kulturnih pojava i sadr�aja. Muzej iseljeni�tva i me�unarodni centar za istra�ivanja migracija trebali bi izrasti upravo na onom mjestu gdje je danas stara rije�ka kasarna, dakle ondje gdje je grad Rijeka zamislio stvoriti modernu novu jezgru grada. Znam da je za tako ne�to potrebno �vrsto uvjerenje o smislu samog poduhvata kao i anga�man, izuzetan napor i sustavan rad mnogih stru�njaka, a iznad svega veliki novac i avanturisti�ki duh i odva�nost u te�koj gospodarskoj situaciji s kojom je suo�ena Hrvatska. Bude li za to snage, taj �e poduhvat i Rijeku i Hrvatsku, za ulo�eno, obilato nagraditi.
�itavi projekat vidim u prili�no grandioznim dimenzijama i jo� jednom ponavljam da bi to za Rijeku i Hrvatsku bila velika stvar; najprije stoga �to bi to bio prvi muzej i znanstveni centar te vrste u svijetu (ubrzo �e se tome dosjetiti netko drugi! Iskreno re�eno ovih dana sam ponovno pretera�ivala web i otkrila desetak muzeja sli�noga sadr�aja na raznim stranama svijeta. Svi su nastali u poslijednjih nekoliko godina), a onda i zato �to bi to trebala biti arhitektonska atrakcija ravna Gugenheimu, ili Millenium Domeu u Londonu, ili ne�to jo� "pametnije" �to bi stvorila ma�ta nadarenih mladih arhitekata.
Navodim Vam ovdje neke od prednosti i uvjeta za realizaciju potencijalnog muzeja u Rijeci:
1/ Izgradnjom muzeja dobili bismo novo sna�no kulturno �vori�te kakvo (po sadr�aju) jo� ne postoji u ovom dijelu svijeta. Prema mojim saznanjima EU planira u skoroj budu�nosti pretvoriti Sarajevo u kulturno sredi�te jugoisto�ne Europe. Za to �e se navodno izdvojiti iz njihovih blagajni ogromna sredstva. Arhitektonski projekti ve� postoje. Hrvatskoj je potrebno ne�to autenti�no i prepoznatiljivo, poticajno i �ivotno i dovoljno atraktivno za privla�enje svijetskih namjernika. Danas u svijetu prolaze samo velike atrakcije, ne�to �to zaustavlja dah.
2/ Muzej iseljeni�tva ne bi bio namjenjen isklju�ivo hrvatskim iseljenicima, nego bi bio in situ poveznica sa ostalim sli�nim! ustanovama u svijetu te bi po principu suvremenih muzejskih ustanova (samofinanciranje) pokrivao �itavi niz popratnih sadr�aja od znanstveno-istra�iva�kih projekata i me�unarodnih konferencija do turisti�ke usluge, du�ana, obrazovnih te�ajeva, zabave i informacija. U svom bi prostoru ugo��avao postave iseljenika drugih etni�kih skupina kao i produkte kulturnog su�ivota razli�itih dru�tvenih grupacija (multikulturne zajednice, subkultura zapostavljene etni�ke grupe, svjetski poznati iseljenici, velike svjetske migracije i td.).
3/ Geografski polo�aj grada Rijeke unutar mediteranskog bazena garantira dobru povezanost sa mnogim svijetskim i europskim destinacijama te se name�e kao najpogodnije mjesto za situiranje muzeja navedenog tipa.
4/ Jedna institucija te vrste o�ivjela bi relativno marginalizirani prostor Rijeke jer bi na sebe svratila znatnu pozornost iseljenika, njihovih potomaka i prijatelja stranaca u zemljama useljenja kao i onih mnogobrojnih namjernika iz drugih etni�kih zajednica koji su napu�tali svoja ognji�ta, a da i ne govorimo o tome da bi to bila jo� jedna zanimljiva turisti�ka atrakcija.
5/ Ovakav projekta nesumljivo bi mobilizirao hrvatske iseljeni�ke zajednice �irom svijeta pogotovo ako bi svaka od zna�ajnijih grupacija dobila adekvatan prostor za vlastitu promid�bu. To zna�i da bi se moglo ra�unati i na njihovu financijsku potporu. U ovom trenutku zahla�enih odnosa domovine i dijaspore takav bi projekat znatno doprinjeo vra�anju me�usobnog povijerenja.
6/ Izglednost dobivanja Mediteranskih igara ovakovim hrabrim projektom jo� bi se vi�e potvrdila, a u slu�aju izbora Rijeke za doma�ina Igara i sam bi muzej dodatno dobio na zna�aju te bi "stigao" biti realiziran u najpogodnijem trenutku dok je priliv novca u gradsku blagajnu najintenzivniji.
7/ Rijeka i njena okolica takovim jednim arhitektonskim, kulturnim i duhovnim sredi�tem privukla bi mnogostruko vi�e turista (kao u slu�aju Bilbaa, Salamanke, Valencije) te bi "iskora�ila" iz provincijskih okvira koje joj name�e sada�nja situacija.
8/ Navedeni projekat o�ivio bi i potakao �itavi niz novih biznisa, trgovinu i uslu�ne djelatnosti koje bi osigurale zapo�ljenje mnogim novim kadrovima.
9/ Rijeka bi ovim projektom od va�nog regionalnog sredi�ta postala interesantnim partnerom u �irem europskom i svijetskom kontekstu �to bi doprinjelo uspostavi ravnote�e kulturnih sredi�ta na hrvatskom prostoru (decentralizacija, disperzija kulturnih sredi�ta).
10/ Muzej i istra�iva�ki centar obrazovali bi putem povezivanja sa rije�kim i drugim sveu�ili�tima i obrazovnim i znanstvenim institucijama, kako u Hrvatskoj tako i izvan nje - znanstveni kadar za izu�avanje pitanja migracija, multikulturnih zajednica i ostalih fenomena suvremenih dru�tava vezanih uz problematiku izbjegli�tva, iseljavanja i dislociranja dru�tvenih grupa i pojedinaca.
11/ Rijeka bi ovim muzejem u svoje ime i u ime Hrvatske ispunila dug prema na�im iseljenicima prikupljaju�i, istra�uju�i i �uvaju�i gra�u, predmete materijalne i duhovne kulture i umjetnost koje su na�i sunarodnjaci ostavili u svijetu. Istovremeno bi to bio jedan od najboljih oblika promid�be Hrvatske kroz analizu i prezentaciju interakcija na�ih iseljenika sa doma�im stanovnicima u zemljama useljavanja. Kao jedna od zemalja sa najja�om stopom iseljavanja imamo puno moralno pravo i obavezu da razmi�ljamo o jednom takovom projektu.
12/ Muzej iseljeni�tva trebao bi nositi ime genijalnog rije�kog pjesnika Janka Poli�a Kamova koji je i sam okusio gorak kruh tu�ine i ondje prona�ao svoj bezimeni grob. Muzej bi mogao nositi i neko drugo ime poznatog iseljenika, no o tome bi sigurno najkompetentnije mogao odlu�iti sam grad Rijeka.
Posve sam svjesna da takovi projekti donose veliki rizik, no uvjerena sam da organiziranjem tima stru�njaka, dobrim elaboratom i utemeljenom argumentacijom projekta isti mo�e nai�i na zanimanje i potporu svjetskih institucija i mobilizaciju sredstava UNESCA, hrvatskih iseljeni�kih zajednica i drugih me�unarodnih organizacija. Treba nam malo vi�e odva�nosti kao bismo napravili kvalitetan iskorak na pozornicu svijeta jer vi�e nemamo vremena ogledati se u lokalnom ogledalu ne bili se odmjeravali sa drugima. Svijet je dovoljno malen da svako mjesto na zemljopisnoj karti uslijed valjanih razloga mo�e postati novo kulturno okupljali�te. Svijet je dovoljno malen da mo�e prepoznati rije�ki muzej kao jo� jedan novi izazov suvremenog stvarala�kog duha - onakav kakav je u pro�losti ponudio Bilbao koji je bio primjer grada na rubu propasti (uslijed odumiranja industrije, lo�ih ekolo�kih uvjeta, nezaposlenosti i provincijalnog drijeme�a). Projekt muzeja Gugenheim preporodio je grad i ucrtao ga u kartu najintersantnijih turisti�kih i kulturnih destinacija svijeta. Sli�no se danas doga�a i preporo�enoj Valenciji koja je rije�no korito iz sredi�ta grada hrabro premjestila na rub predgra�a i tako stvorila jednu od najljep�ih europskih arhitektonskih i kulturnih oaza Europe. Aleksandrijska biblioteka, nema tome ni dva mjeseca, dobila je svoj klju� prepoznavanja otvaranjem velebne biblioteke. Vrijeme je i za Rijeku. Za nju ja di�em svoj glas.
Ukoliko Vam se ovaj moj prijedlog �ini imalo prihvatljivim, stojim Vam na raspolaganju.
Srda�an pozdrav i puno uspjeha u daljnjem radu na dobrobit Va�ih sugra�ana,
Tuga Tarle
Savjetnica za kulturu veleposlanstva u Madridu
 |
|
|
 |
 |
||
|
|
| |