Po�tovani gra�ani BiH,

kao �to vjerojatno do sada ve� znate zahvaljuju�i na�oj peticiji postigli smo djelomi�nu, ali zna�ajnu pobjedu.
Kako smo Vas ranije obavijestili, gdin. Ashdown �e produ�iti na 10 godina rok za sklapanje bilateralnih sporazuma sa dr�avama u kojima se nalaze izbjeglice BiH. Isklju�ivo na intervenciju na�e delegacije, gdin Ashdown je eksplicitno stavio u svoju zvani�nu odluku da se njegovom intervencijom ne ratificira sporazum BiH sa Srbijom o dvojnom dr�avljanstvu. Napomenimo da je Predstavni�ki dom Skup�tine BiH tra�io od gdina Ashdowna da u paketu produ�i i rok za 10 godina i proglasi bilateralni sporazum sa Jugoslavijom punova�e�im.

Ashdownovo neratificiranje sporazuma sa Srbijom omogu�ava bo�nja�kim poslanicima u Domu naroda Skup�tine BiH da i oni ne ratificiraju taj bilateralni sporazum, dok se ne sklope i ostali bilateralni sporazumi. Sve bilateralne sporazume sa najva�nijim "izbjegli�kim" dr�avama, uklju�uju�i Srbiju i Hrvatsku, treba ratificirati u paketu, da bi se izbjegle ucjene i veta Republike srpske, �to �e se neimenovno dogoditi ako se prvo ratificira bilateralni sporazum sa Srbijom.

Na �alost, gdin. Ashdown nije mogao i�i dalje i donijeti jedinu ispravnu pdluku koja bi zadovoljila na� zahtjev "da BiH ne uslovljava dvojno dr�avljanstvo potpisivanjem bilateralnih sporazuma, sa onim dr�avama koje ne tra�e ispis iz BiH dr�avljanstva". Gdin. Ashdown se slo�io da to �to tra�imo je logi�no, ali da on ne mo�e za sada donijeti odluku koja je u suprotnosti s Ustavom. Dakle, potvrdilo se jo� jednom da je Daytonski Ustav prepreka ravnopravnosti gra�ana i naroda u Bosni i Hercegovini. Na�a delagacija je inzistirala "da Ustav postoji zbog ljudi, i da zato tra�imo izmjene Daytonskog Ustava".

Gdin Ashdown je na konferenciji za novinare objavio da �e dati rok od 6 mjeseci BiH vlastima da pokrenu izmjenu Daytonskog Ustava. To je izuzetno zna�ajna stvar, jer kada se jednom Ustav stavi na dnevni red, mo�emo tra�iti da se i druge nelogi�nosti toga Ustava isprave.

Daytonski Ustav nije donesen u legalnoj proceduri predvi�enoj tada�njim Ustavom Republike BiH, nego je donesen daleko od o�iju naroda. Narod BiH se nikada nije izjasnio o tom Ustavu, i zato ga nije du�an ni po�tovati.

Neka na�i politi�ari, shvate ovu Peticiju, koju je do sada potpisalo oko 33.000 ljudi na internetu, kao jedan test �to misli narod o Daytonskom Ustavu, i neka hitno pristupe njegovim izmjenama. Pri tome neka imaju na umu da problem dvojnog dr�avljanstva nije jedini problem toga Ustava.

Ve� ranije su primje�ene bezbrojne druge manjkavosti toga Ustava koje su potpuno paralizirale �ivot BiH kao dr�ave. Ukratko navedimo neke najva�nije manjkavosti.

Daytonskim Ustavom je kreirana nova dr�ava Republika srpska na 49 % teritorije BiH u kojoj Bo�njaci i Hrvati nisu ravnopravni, to je nezamislivo u suvremenom svijetu.

Po Daytonskom Ustavu Republika srpska je dr�ava, jer ima sve atribute dr�avnosti, Skup�tinu, Vladu, Predsjednika, zastavu, grb itd.

Od Daytonskog sporazuma BiH nije dr�ava, nego je samo unija jedne dr�ave, Republike srpske i deset kantona koji sa�injavaju Federaciju. Unija dr�ave, po definiciji, nije dr�ava. Dokaz da ej BiH samo labava unija je i to �to nemamo Vladu, nego Vije�e ministara.U dr�avama se odlu�uje ve�inom glasova, u unijama se odlu�uje usagla�avanjem �lanica Unije, tj. �lanice unije imaju pravo veta.
Znamo da Republika srpska ima pravo veta. Samostalnost Republike srpske u odnosu na ostatak BiH je mnogo ve�a nego �to je bila samostalnost BiH u odnosu na Jugoslaviju.

Ako Republika srpska za nekoliko godina , kada se slegne pra�ina oko genocida, zatra�i osamostaljenje dobiti �e ga bez problema po istim principima internacionalnog prava po kojima ga je BiH dobila u odnosu na Jugoslaviju. Jedino zato �to jo� uvijek postoji Tu�ba za genocid Republika srpska nije potpuno legalizirana i ne mo�e se osamostaliti od BiH. Zato je na�a obveza da ne dozvolimo da na�i politi�ari ukinu Tu�bu za genocid. Onda su sve �rtve rata, uklju�uju�i i najbolje sinove BiH na�e borce, pale uzalud.

I POBJEDA KOJU SMO NEDAVNO IZVOJEVALI OVOM PETICIJOM POSTATI �E UZALUDNA, JER VI�E NE�E BITI DR�AVE ZA �IJE DR�AVLJANSTVO SMO SE TAKO ODLU�NO BORILI I U VELIKOJ MJERI IZBORILI.

Plan akcije slijedi:
1. svi slo�no �irimo istinu me�u dr�avljanima BiH o opasnosti koja se nadvija nad na�om domovinom ako se ukine Tu�ba za genocid.
2. vr�imo pritisak na POLITI�ARE U BiH A POSEBNO NA SDA stranku i Sulejmana Tihi�a da stavi veto na svaki poku�aj da se o Tu�bi diskutira na Predsjedni�tvu. MI MORAMO PRISILITI gdina Tihi�a DA stavi veto na svaki poku�aj ukidanja Tu�be.
3. Zahtjevajmo od SVIH politi�ara, a naro�ito od SDA stranke da na �elo tima pravnika koji zastupa Tu�bu za genocid POSTAVE prof. Boylea, koji je INICIRAO TU�BU I USPJE�NO JE VODIO SVE DOK GA TADA�NJI LIDER SDA NIJE IZBACIO IZ TIMA SA CILJEM DA UKINE TU�BU.
4. sramota je da osiroma�eni dr�avljani BiH skupljaju novce za tu�bu kada bi se s malim postotkom novca koje ima SDA ili Izetbegovi�, ili islamska zajednica Tu�ba kao od �ale mogla financirati. Ostavljamo spomenutim politi�arima mjesec dana da osiguraju sredstva za Tu�bu. Ukoliko to ne u�ine, skupljanju novaca �e pristupiti narod BiH.


Untitled Document

 

Zakon o za�titi potro�a�a 13.10. 2003

Na�e nasta�e 2. dio 30.09. 2003

Na�e nasta�e 22.09. 2003

Hrvatski haaski udio 05.08. 2003

Povr�no hrvatstvo 29.07. 2003

Peticija za Dioklecijanovu pala�u II 12.03. 2003

Peticija za Dioklecijanovu pala�u 01.03. 2003

Dijaspora bez posebne liste 27.02. 2003

Osvrt na temu nadolaze�ih izbora za Sabor RH 18.02. 2003.

Dvojno dr�avljanstvo 01.02. 2003.

Muzej iseljeni�tva u Hrvatskoj - 30.01. 2003.

Hrvatsko iseljeni�tvo - 22.12. 2002.

Dvojno dr�avljanstvo Hrvatske i BiH do kraja godine? - 16.12. 2002.

ARHIVA