Hrvatski haa�ki udio

Haa�ki tribunal je utemeljen voljom me�unarodne zajednice i hrvatskoj politici i politi�arima se tu nema �to predbaciti. Time i prestaje nedu�nost hrvatske politike i njezinih politi�ara u svezi s Haa�kim tribunalom. Sama �injenica da hrvatskom gra�aninu sudi strani sudac veliki je poraz politi�ara; dokaz da su nesposobni obraniti suverenitet dr�ave i uspostaviti u�inkovitu sudbenu vlast na njezinom teritoriju. Drugi je veliki proma�aj hrvatske politike dono�enje nedomi�ljenog Ustavnog zakona o suradnji s Tribunalom ("tada nismo znali da �e Haag progoniti hrvatske generale", ka�e sutvorac zakona �eks). Osobito je velika neodgovornost hrvatske politike izru�ivanje bosanskih, uglavnom nedu�nih Hrvata u Haag. Danas se u Den Haagu nalaze 16-orica optu�enih Hrvata (naspram 72 srpska optu�enika, 8 muslimanskih i 3 albanska). Navedeni i nenavedeni proma�aji hrvatske politike su naravno dolijevanje vode na haa�ki �rvanj koji nesmetano dalje melje.

Potpora Tribunalu o�ito nije izostala ni sa strane iseljenih Hrvata. Nedavno je na su�enju zlo�incu Slobodanu Milo�evi�u u Haagu nastupio i jedan prominentni svjedok Peter Galbraith, biv�i veleposlanik SAD-a u Republici Hrvatskoj. U jednom mu je trenutku Milo�evi� postavio jako zanimljivo pitanje: "Se�ate li se kako je Hrvatski svjetski kongres zatra�io od Carle Del Ponte istragu protiv Vas koji ste u to vreme bili veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj, i protiv SAD-a u vezi s Olujom?"

Pitanje je utoliko delikatnije �to se �ini dopustivim iz konteksta pisma predanog 4. srpnja 2002. haa�koj tu�iteljici Carli Del Ponte. U tom pismu, pisanom povodom optu�be protiv generala Gotovine, objavljenom u Domu i svijetu 11. srpnja 2002. godine, dobiva se dojam da se sva "krivnja" za doga�aje u samoj redarstvenoj akciji Oluja i oko nje treba podjednako podijeliti na sve sudjelovatelje. "Me�unarodni kazneni sud je �esto predmetom kritike jer jedne standarde primjenjuje na zemlje i gra�ane Hrvatske, Bosne i Hercegovine te biv�e Savezne Republike Jugoslavije, dok sasvim druk�ije standarde primjenjuje za dr�ave Zapadne Europe i Sjeverne Amerike". Ova je re�enica za jednoga Hrvata jako bolna jer se za srpskoga agresora i uzro�nika svih nevolja tra�e isti standardi kao i za njegove �rtve. Dalje se u pismu spominju uglavnom SAD-e koje su naoru�ale Hrvatsku vojsku (HV) i time kr�ile Rezoluciju 713 i 727 Vije�a sigurnosti UN-a, osigurale obavje�tajnu i zra�nu potporu, preko svojih du�nosnika hrabrile Hrvate na poduzimanje akcije i kona�no dale "zeleno svjetlo" operaciji Oluja. Iz svega ispada da general Gotovina i HV ne bi mogli provesti niti uspje�no zavr�iti operaciju Oluja bez ameri�ke potpore. HV je samo obavila "prljavi posao" za Amerikance. To su "argumenti" HSK-a u obranu optu�enog generala. Ostaje se isklju�ivo na politi�koj razini i na stajali�tima pojedinaca objavljenim u razli�itim tiskovinama koje delikvent Milo�evi� i te kako zna iskoristiti.

Mi�ljenja smo da se jednom sudu, ma kakav on bio, obra�a, ako se �eli uspjeh, pravnim argumentima. Hrvatska je u vrijeme operacije Oluja bila ve� tri i pol godine me�unarodno priznata dr�ava �iji je suverenitet neotu�iv, nedjeljiv i nepremostiv, i koja na svom podru�ju, u skladu s me�unarodnim pravom, ostvaruje suverena prava i jurisdikciju. U jednom dijelu njezinoga podru�ja banditi su sprje�avali uspostavu suvereniteta. Na tom dijelu Hrvatske vladala je pravna nesigurnost, a na�ela zakonitosti su ga�ena na najgrublji na�in samovolje. Iz toga slijedi obveza hrvatske dr�ave za uspostavom pravnoga poretka na cjelokupnom podru�ju pod njezinim suverenitetom. O na�inu na koji �e se okupirano podru�je vratiti u ustavnopravni poredak hrvatske dr�ave odlu�uje vrhovni�tvo nakon konzultacija s Vije�em sigurnosti UN-a i prijateljskim dr�avama. To �to su SAD u tom trenutku pru�ile potporu uklanjanju neprirodnog stanja u Hrvatskoj, slu�i i njima i nama na �ast. U tom je smislu valjalo razlo�iti i pretpostavke za izru�enje optu�enika.

U spomenutom depresivnom uratku ni�ta od svega. Pismo je isklju�ivo motivirano publicisti�kim efektima umjesto pravnim argumentima. Jeftino rodoljublje u ime tisu�a ozbiljnih i promi�ljenih iseljenih Hrvata koji takvo povr�ni �tivo nikad ne bi potpisali. Naravno da Milo�evi�u takav podnesak bez spomena stravi�nih �injenica, koje je sam prouzro�io, dobro do�e. I namje�tenicima Tribunala, vjerojatno, daje sigurnost da dobro rade posao kojemu Hrvati nisu dorasli. Vrijeme je da se postavi pitanje: U ime koga je HSK "�lan Ujedinjenih naroda sa savjetodavnim statusom" i �to tamo zapravo zastupa?

Tihomir Nui�