Hrvatsko iseljeni�tvo

U nedavnom intervjuu za International Herald Tribune gradona�elnik Tirane g. Edi Roma izjavio je da su albanski politi�ari koji vode dr�avu budale, jer da nema pomo�i albanske dijaspore, gospodarska situacija u toj zemlji bila bi jo� gora. Zanimljivo je citirati dio izjave urednika Washington Timesa g. Jeffrey T. Kuhner tjedniku Fokus. Taj dobar poznavatelj hrvatske politi�ke i gospodarske stvarnosti me�u ostalim je izjavio: "Problem u Hrvatskoj nije u tome �to ona ne privla�i strana ulaganja, nego �to ne privla�i kapital bogate hrvatske dijaspore. Uvjeren sam da Hrvatska ne treba znatna strana ulaganja kako bi se razvila. Ako bude odr�avala, poput �idova i Iraca, bliske veze sa svojom bogatom dijasporom, tada �e ona "dovesti" golem kapital kako bi utemeljila malo i srednje poduzetni�tvo, razvila turisti�ku djelatnost."

Najnoviji neuspjeli poku�aj uglednoga ameri�koga poslovnog �ovjeka, porijeklom Hrvata, iz Kalifornije g. Stevea Bubala da investira u Hrvatsku i problem drugoga uglednoga hrvatskog poslovnog �ovjeka gospodina Johna Zduni�a iz Toronta da investira desetke milijuna dolara svje�eg kapitala u hrvatsko gospodarstvo, daju povoda da se povuku paralele izme�u albanskih i hrvatskih politi�ara.

Imaju�i u vidu da su danas prekinute gotovo sve institucionalne veze i suradnja na relaciji domovina - iseljeni�tvo, postavlja se pitanje �to je bilo od predizbornih obe�anja danih hrvatskim iseljenicima prije 3. sije�nja 2000. godine. Od datog obe�anja da �e, ako dodu na vlast, promovirati aktivniju i kvalitetniju suradnju s iseljeni�tvom, kako bi iseljeni povratnici pridonijeli ekonomskom, kulturnom i socijalnom razvoju domovine, ostalo je, na�alost, samo prazno obe�anje. S obzirom na to da u hrvatskom iseljeni�tvu djeluju jake i dobro organizirane hrvatske zajednice i uspje�ni individualci za njih je bila predvidena uloga lobiranja s odre�enom politi�kom aktualnosti.

Nazalost, od olako datih obe�anja nije ni�ta ostvareno, �ak naprotiv, umjesto daljnje izgradnje mosta suradnje taj most je sru�en. I uz to da hrvatsko iseljeni�tvo raspola�e znanjem i novcem, a iznad svega �eljom da i dalje poma�e domovini, bez obzira na izgubljeno povjerenje, op�i dojam hrvatskih iseljenika diljem svijeta je da dana�nja vlast u Hrvatskoj ili ne zna ili ne �eli suradnju s njima. Tretirati hrvatsko iseljeni�tvo kao svoju oporbu i stvarati od njega politi�ku emigraciju, �to, na�alost, danas �ini koalicijska vlada u Hrvatskoj, jest zlo�in protiv dr�ave. Stje�e se dojam da odre�eni dio hrvatskih politi�ara, �to zbog svoga politi�koga naslije�a i ideolo�kih uvjerenja i dan-danas emocionalno do�ivljava i tretira hrvatsko iseljeni�tvo kao ostatke usta�ke emigracije, kao antidr�avne radikalne i klerofa�isti�ke skupine i pojedince.

Dojam da je ukupno hrvatsko iseljeni�tvo glasovalo i dalo bezrezervnu podr�ku HDZ-u i dr. Franji Tu�manu mo�da je jedan od dodatnih razloga i obrazlo�enja dana�njega odnosa hrvatske vlasti prema njima.

Me�utim, valja ovdje ista�i da hrvatsko iseljeni�tvo, barem onaj njegov politi�ki organiziran dio, do 1990. godine u demokratskim promjenama koje su zahvatile uz ostali dio Isto�ne Europe i Hrvatsku pru�io je i davao pomo� i drugim hrvatskim politi�arima i strankama toga vremena. Tako, na primjer, Hrvati u SAD i Kanadi, za �to postoje ra�uni i evidencija, pru�ili su od 1989. do 1992. godine financijsku pomo� Hrvatskoj u iznosu 140 milijuna dolara. U gradnji diplomatskih predstavni�tava kao, na primjer, onih u Stuttgartu, Camberi, Sydneyu, Melbourneu, Torontu, Ottavi, Clevelandu i Washingtonu iseljena Hrvatska dala je gotovo 15 milijuna dolara novca, i blizu 200 milijuna dolara u "humanitarnoj pomo�i". U ratu kada strani kapital i investicije nisu dolazili, samo u razdoblju od 1992. do 1999. Hrvatskim fondom za privatizaciju, koji je imao poseban odjel za iseljenike, hrvatski iseljenici ulo�ili su u na�e gospodarstvo 151 milijun i 385 tisu�a njema�kih maraka. Tome treba nadodati �injenicu da, prema podacima dobivenim od poslovnih banaka u Hrvatskoj, mjese�ni priljev od inozemnih mirovina 1995. bio je 65 milijuna kuna, a ve� 1998. godine 139 milijuna kuna.

O ulozi i aktivnom sudjelovanju hrvatskih iseljenika i njihove djece ro�ene u Australiji, Kanadi, SAD-u, Ju�noj Americi i Europi na prvim linijama boji�nice da i ne govorimo. S obzirom na sve to, a svjesni katastrofalne demografske slike Hrvatske, dana�nji je odnos hrvatske vlasti prema iseljenicima neshvatljiv. �to drugo re�i za njih nego �to je gradona�elnik Tirane rekao za svoje kolege politi�are.

U op�oj apatiji koja je zahvatila sve segmente hrvatskoga dru�tva, pa tako i hrvatsko iseljeni�tvo, postavlja se pitanje �to nam je raditi kako bi se suradnja izme�u domovine i iseljeni�tva obnovila. Svjestan sam �injenice da je fenomen dijaspore veoma kompleksan i da se nikakvim rezolucijama i zakonima ne mo�e posti�i �arobno rje�enje, no smatram da bi u ovom trenutku saborska rasprava o toj temi bila najkorisniji potez. Ako se uzme u obzir da Hrvatski sabor nije nikad raspravljao o toj temi, onda taj prijedlog ima jo� vi�e smisla. Uvjeren sam da bi saborska rasprava potakla saborske zastupnike i njihove stranke da iza�u s konkretnim prijedlozima i programima. Rasprava bi pokazala da je dana�nji odnos na relaciji domovina i iseljena Hrvatska katastrofalan. Ona bi pokazala da uop�e ne postoji nikakva strategija nacionalnog programa koji bi obuhva�ao sve oblike suradnje i veze s iseljenicima na kulturnom, gospodarskom, politi�kom i vjerskom polju. Pokazala bi da ovo �to ja pi�em nije puka demagogija i da uop�e ne postoje institucionalni odnosi, osim odnosa Katoli�ke Crkve koja vodi brigu i ima izvanredno dobre odnose sa svojim vjernicima, odnosno hrvatskim iseljenicima.

Ukidanje Ministarstva za useljeni�tvo i povratak, bez obzira na sve njegove mo�ebitne propuste i nedostatke, pridonijelo je pogor�avanju odnosa na relaciji domovina i iseljenistvo. Matica iseljenika Hrvatske, kao jedina preostala institucija u domovini koja ima institucionalne odnose s hrvatskim iseljenicima, na�alost, s dana�njim vodstvom nije dorasla dana�njim izazovima odnosa domovinske i iseljene Hrvatske. Osim bombasti�nih najava osnivanja Goethe Instituta vode�ih ljudi Matice iseljenika Hrvatske g. Jak�e Ku�ana i Borisa Marune, rad i utjecaj te institucije u redovima hrvatskih iseljenika bio je zanemariv, da ne ka�em bezna�ajan. Oni, a naro�to posljednji, dolaze u otvoren sukob s predsjednikom Hrvatskoga svjetskog kongresa. Danas ne postoji nijedna ozbiljna udruga u iseljeni�tvu s kojom Hrvatska matica iseljenika sura�uje, a da situacija bude gora, doju�era�nji dugogodi�nji prijatelji, politi�ki istomi�ljenici i suradnici, gospodin Ku�an i Maruna, u otvorenu su ratu, �to jo� vi�e ote�ava rad Hrvatske matice iseljenika.

Ako ne saborska diskusija, valja se nadati da ce nadolaze�i izbori dati prigodu, da ne ka�em natjerati sve politi�ke stranke da, medu ostalim, u svom programu posvete i dio suradnji s hrvatskim iseljenicima.

Autor je direktor Hrvatskoga centra za strategijska istra�ivanja.

Marin Sopta