ZABORAVLJENO ISELJENI�TVO?

Pi�e: Tihomir NUI�

Zanos koji se krije u svakom po�etku - kako ka�e Herrmann Hesse, zahvatio je i hrvatsko iseljeni�tvo. Hrvatska borba za neovisnost popra�ena je o�itovanjem velike ljubavi iseljenih Hrvata prema svojoj domovini. �im se taj zanos po�elo politizirati a ljubav materijalizirati time �to je mjesto Hrvatske zauzeo HDZ, nastalo je fatalno sijanje "zla koje brzo daje plodove"! Izbori u vi�e navrata potvr�uju da iseljeni�tvo gotovo i nema interesa za strana�ku politiku u Hrvatskoj. Hrvati sa Zapada nisu ni u velikoj euforiji prvih izbora uspjeli poslati u domovinu jedan postotak mogu�ih glasova, a da ne govorimo o kasnijim izborima koji su samo u promilima izra�unljivi. U �vicarskoj je vi�e Hrvata demonstriralo protiv nasilja nad Hrvatskom, nego iza�lo na izbore za tzv. "dijasporsku listu". HDZ bira prakti�ki samog sebe, jer: biti najbolje organiziran u iseljeni�tvu, ne zna�i imati pravo na zastupanje iseljeni�tva! Stoga je Beroni�eva re�enica "da je hrvatska dijaspora za svoje predstavnike u Sabor izabrala listu HDZ-a" opasna zabluda u slu�bi dnevne politike.

Ni druga Beroni�eva tvrdnja nije zbog svoje lako�e manje opasna, naime, da "HDZ-ovci - dok su bili na vlasti - nisu propustili gotovo niti jedan odlazak u inozemstvo za susret s tamo�njim Hrvatima". �injenica je da su dolazili visoki dr�avni i strana�ki du�nosnici (ministri, dominstri i sl.) i govorili isklju�ivo HDZ-ovcima. Diplomacija je ionako bila u njihovim rukama. Time je krug zatvoren. Pona�anje poput sekte! Istomi�ljenicima se obra�alo i hinilo voluntaristi�ko jedinstvo iseljeni�tva. Dopu�teno je bilo samo hvaljenje vlasti, a izbjegavala se svaka kritika kojom bi se osporavala njezina veli�ina. Jedno stajali�te na vlasti, sva ostala su progla�ena nehrvatskim ili protuhrvatskim! Tek kad su strana�ki i dr�avni du�nosnici po�eli nastupati u polupraznim i praznim dvoranama, po�elo se o takvim posjetima obavije��ivati �iri krug iseljenika!

HDZ-ova politika uop�e, a prema iseljeni�tvu posebno, nije postojala. Postojao je surovi mehanizam vlasti koja se poistovjetila s dr�avom i odlu�ivala o svemu. Njezina mo� je postavljena na mjesto nade. Njoj je sve pripadalo. Mogla je, bez ikakve bojazni da �e biti pozvana na odgovornost, raspolagati sa svime �to se hrvatskim bilje�ilo. Izvan njezine samovolje, ni�ta nije postojalo. Stoga je i odlu�ila napraviti Prokrustovu postelju za Hrvate izvan domovine. Iseljeni�tvo je zami�ljeno kao podru�nica HDZ-a, a kad to ipak nije uspjelo, osnovan je po direktivi iz Zagreba Hrvatski svjetski kongres (HSK), kojega dodu�e vode HDZ-ovci (ali je prema njihovoj logici "nestrana�ka organizacija") i kojega financira dr�ava (ali je opet prema istoj logici "nevladina organizacija"). Na brzinu je utemeljen HIC u Hrvatskoj matici iseljenika, privatna ustanova, preko koje se novac iz dr�avnoga prora�una, dakle porezi polugladnih radnika i te�aka, stavlja na raspolaganje HSK-u za odr�avanje hrvatskih iluzija po bjelosvjetskim organizacijama. (U Hrvatskoj se zbog ovog vodi sudski proces protiv HIC-a!) HSK je utemeljen bez suglasnosti iseljenika, a ponegdje i protiv njihove volje, jer su trijezniji iseljenici od po�etka vidjeli da totalitarna ideologija slabi hrvatsku dr�avu. Tom suludom politizacijom su sprije�eni svi mogu�i humanitarni projekti na temeljima gra�anskog dru�tva kao �to bi bilo preuzimanje brige za pojedine bolnice, napr. za besplatno lije�enje djece ili besplatnu terapiju za ratom pogo�ene �ene i vojnike, posebne �kole i sl. Ljudi se u iseljeni�tvu daju senzibilizirati za humanitarno, strana�ka politika je, �im domovina postane slobodna, otrov iseljeni�tva - umjetnost zrcala u kojemu se svatko samom sebi divi! Jer, iseljeni�tvo niti mo�e (zbog malog broja) niti treba (zbog nepoznavanja prilika) odre�ivati politiku u domovini!

Po�to fikcija ne podnosi stvarno stanje, HDZ je posao korak dalje te odlu�io ru�iti sve �to mu stoji na putu "ujedinjavanja Hrvata". Stipe Bubalo kazuje u razgovoru za Maticu br. 9 (rujan 2000) kako je u SAD bila podignuta tu�ba protiv pojedinih saborskih zastupnika s dijasporske liste i HDZ-a, te zatra�ena od�teta od 3 000 000 US $, ali zbog pritisaka iz Zagreba i veleposlanstva u Washingtonu sve se ipak zavr�ilo na pismenoj javnoj isprici.

U �vicarskoj je najstarija �ivu�a gra�anska udruga postala �rtvom iste ideologije. Hrvatska kulturna zajednica je nakon vi�egodi�njeg pritiska postala dijelom "hrvatske monolitnosti". Poslije jedne pobune protiv te "koncepcije", uprava se odlu�ila na isklju�ivanje vi�e destina �lanova, suspenziju dvaju ogranaka itd. Po�to je uprava pri tom vi�e pazila na naputke iz odre�enih centara, nego na postoje�a Pravila HKZ-a, dogodile su joj se stra�ne pogrje�ke, te je slu�aj predan sudu, kako to i zahtijeva �ivot u jednoj pravno sre�enoj dr�avi. Hrvatsko se ime tako na�lo na optu�eni�koj klupi u jednoj stranoj zemlji prvi put od oslobo�enja Hrvatske. Ranije se to doga�alo zbog toga �to su jugoslavenske slu�be optu�ivale Hrvate za "terorizam". Paralele su o�ite!

Ni Hrvatska socijalna slu�ba na grani�nom prijelazu u Buchsu nije bolje pro�la. Kad im nije uspjelo njome ovladati, po�eli su je ru�iti, jer "ne slu�i samo Hrvatima, a nosi hrvatsko ime"! �vicarci su im nakon 30 godina ispunili �elju. Slu�ba je ostala, a hrvatsko ime iz njezina naziva i��ezlo! Ni borbenim Jugoslavenima to nije po�lo za rukom, iako su dvadesetak godina vodili borbu za brisanje hrvatskog imena. I ovdje su paralele o�ite! Isti ljudi iz iste �kole rade uvijek isto!

Zahvaljuju�i spomenutim i pre�u�enim �imbenicima, iseljeni�tvom je zavladala depresija. Osjetilo se pretvorenim u fikciju koja poma�e sijanju iluzija - izigrano, izvarano i napu�teno. Po�etni zanos anga�iranja oko domovine, pretvorio se u patolo�ko nepovjerenje. Te�ko �e biti ikad vi�e okupiti Hrvate u onoj mjeri u kojoj su se spontano bili okupili. "Povijest stvori priliku za velike misli, a pojave se ljudi kojima je najdra�a velika la�, igranje ispod stola", ka�e na jednom mjestu Vlado Gotovac.

Sve to ipak ne opravdava eventualni ignorantski odnos aktualne Valde prema iseljeni�tvu. Ali, time �to ona dosada nije ni�ta u�inila, nije ranija vlast vi�e u�inila s onim �to je �inila! Dapa�e. Ako pak nova vlast ne �eli s dijelom svoga naroda postupati poput stare, pohvalno je. Za to treba ozbiljan koncept i pristup. Domovina mo�e ponuditi projekte i sadr�aje oko kojih se iseljeni�tvo mo�e okupiti. Nadamo se da nova vlast na tim projektima radi i da �e nam ih uskoro prezentirati!

Domovinska vlast i politika, me�utim, nema mandat vladati iseljenim Hrvatima. Ona se mo�e o njima brinuti u onoj mjeri u kojoj to odgovara hrvatskim nacionalnim interesima. Ipak nek nam je dopu�teno upozoriti na neke prioritete: Primarna zada�a hrvatske Vlade je i ostaje Hrvatska! �to vi�e u�ini za Hrvatsku, manje �e imati brige oko vjekovnog hrvatskoga problema - iseljavanja! U tom je smislu manje ipak vi�e, a ni�ta jo� uvijek bolje od sva�ta!