Strategija rasprodaje - Kako Hrvatska bez rata gubi jadransku obalu

Pi�e: Radovan SMOKVINA

Strategija desetgodi�njeg Tu�manovog re�ima bazirana na trodiobi vlasti (partije,vojske-policije i crkve), rezultirala je trostrukim �udom: gospodarskim �udom, �udom od regionalne vojne sile i Valenti�evim �udom u kr�enju inflacije. Ta strategija je upropastila: sve proizvodne i izvozne djelatnosti u Hrvatskoj, bacila privredu barem pedeset godina unatrag, uni�tila sve moralne standarde porastom beskrupuloznog kriminala i korupcije. Nestala je gotovo svaka perspektiva za mlade generacije.

Danas se razra�uju niz novih strategija razvoja Hrvatske kojima bi se na�lo rije�enje za izlaz iz te sveop�e jezive krize. Jedna se kreira u Uredu predsjednika Republike, drugu sastavlja ministar Crkvenac, tre�u ekonomski Institut u Zagrebu dok se u uredu podpredsjednika Vlade Gorana Grani�a pi�e generalna strategija hrvatskog razvoja.

�asopis "Il Dalmata" od 3. svibnja 2000. �iji izdava�i su iseljeni Talijani iz Dalmacije i Istre (Iredenta), tako�er izna�a stratergiju Hrvatske na talijanskom jeziku pod naslovom "La Comit ha gia acquistato la Privredna banka - All Unicredito italiono il 63% della Splitska banka". Splitska banka je pla�ena 114 milijardi Lira a Privredana banka 600 milijardi Lira. U daljnjem tekstu su prezentirani detalji o poslovanju tih banaka te koju ulogu su predstavljale te banke za Hrvatsku, a koju va�nost �e predstavljati za Iredentu.

Tko je vlasnik Splitske, Rije�ke, Osje�ke, Zagreba�ke ili Privredne banke, taj je vlasnik Splita, Rijeke, Zagreba pa i �itave Hrvatske, jer to proizlazi iz �injenice da su te banke kreditirale poduze�a u regiji, a kako poduze�a nisu mogla vra�ati kredite, onda su te banke postale vlasnici raznih hipoteka, odnosno nekretnina poduze�a.Tu spadaju gotovo svi hoteli hotelijerskih poduze�a.

Osniva�i i vlasnici tih banaka (u biv�em sistemu) bila su ba� ta regonalna poduze�a. Paradoksalna je �injenica da su banke postale vlasnici imovine tih poduze�a, a ta ista poduze�a su bila vlasnici tih banaka. Dakle banke i poduze�a su bile u pat poziciji. Mate�ina vlada je genijalnim dekretom rije�ila taj problem, takozvanom brzom sanacijom i prodajom banaka, da bi u tom procesu biv�i vlasnici, to jest poduze�a, ostali bez ikakve naknade, jer banke prelaze u dr�avno vlasni�tvo. Nakon pumpanja "dr�avnog novca" u banke radi sanacije, slijedi "uspje�na" rasprodaja tih banaka strancima u bescjenje. Iz gornjega je vidljivo kako su regionalna poduze�a ustvari razvla��ena, a ako se uzme u obzir da je dr�avni novac zapravo ve�im dijelom novac stvoren od tih poduze�a, onda dolazimo do dvostrukog razvla��enja poduze�a u korist pro�drljive dr�ave.

Uo�ljivo je, da je "genijalna strategija" hrvatskog gospodarstva uspje�no stvarana upravo u Rimu, a za potvrdu tog stava, osim iz gore navede uspje�ne rasprodaje banaka treba jo� pribrojiti �tetan ugovor izme�u Hrvatske i Vatikana i povrat imovine katoli�koj crkvi.

U Novom Listu od 31.10. 2000. objavljen je interview potpredsjednika "nove" vlade Slavka Lini�a pod naslovom "Ne trpe nas jer �istimo gospodarstvo na teret vjerovnika i vlasnika". Postavlja se pitanje zar to ve� nije u�injeno? Precizniji bi naslov trebao glasiti " Ne trpe nas jer �istimo ostatak gospodarstva na teret ostatka vjerovnika i vlasnika".

Ako se gospodarstvo �isti na teret vjeriovnika, to se onda o�itava kao �ista kra�a kojom se "nagra�uje" takozvani poslovni partner.

Ako se gospodarstvo �isti na teret vlasnika, to zna�i da se vlasnike razvla��uje ili im se konfiscira, nacionalizira, odnosno podr�avotvori imovina.

�injenica je da Ustav RH jam�i pravo vlasni�tva, a ne jam�i pravo na konfiskaciju ili kra�u, kao �to izjavljuje dopredsjednik vlade.

Iredenta ipak vjeruje u Ustav RH, i slijedi "rimsku" strategiju, do�im Hrvati jo� uvijek vjeruju u slogan "Imamo Hrvatsku" i slijepo slijede strategiju vlastite rasprodaje.