Vlast starih i frustracije mladih

Zapisao: Marijan MARIJANOVI�

Koncem velja�e pro�le godine, kada je Vlada premijera Ra�ana kona�no u�la u sjajne kabinete na Markovu trgu ali i preuzela ispunjavanje izbornih obe�anja, (od kojih je jedno od najva�nijih i najglasnije izgovaranih bilo smanjenje nezaposlenosti), ministar je gospodarstva Goranko Fi�uli� odmah izjavio da �e jo� dvadesestak, tridesetak tisu�a ljudi ostati bez posla, i prije nego �to se privreda po�ne oporavljati. Neki su tada reagirali i navalili napadati ministra, isti�u�i to u najmanju ruku kao bezobrazluk. A ministar je u stvari bio samo iskren i realan. Jer ono �to je uslijedilo poslije jednako je - katastrofi.

Prema posljednjim podacima, a ti su nama bili dostupni za mjesec studeni 2000. godine, u Hrvatskoj je na burzi rada evidentirano 369.542 nezaposlena. Nije to vi�e onih dvadesetak ili tridesetak tisu�a, koje je na po�etku ove nove koalicijske vladavine, spomenuo nadle�ni ministar. To je skoro 120.000 novih nezaposlenih samo u jednoj godini. Uo�i bo�i�no-novogodi�njih blagdana zapo�elo je i "prepucavanje" u medijima ali i u visokim politi�kim krugovima o stanju u hrvatskom gospodarstvu, jer "ovako nikada nije bilo". Godina dana nove vlasti donijela je istina neke pozitivne pomake u politici (me�unarodnoj vi�e nego doma�oj), ali u ekonomiji od tih pomaka ni traga. Premijer i njegovi suradnici poku�avaju odgovoriti na sve mogu�e na�ine, ali jedno ostaje gola realnost: i godinu dana poslije, �to nije bezna�ajno vremensko razdoblje, u Hrvatskoj broj nezaposlenih mjese�no raste za oko 10 tisu�a. U spomenutom mjesecu studenom sada ve� protekle godine, stopa nezaposlenosti iznosila je rekordnih 21,4 posto (to je udio nezaposlenih u radno sposobnom stanovni�tvu). S takvom stopom "rasta" ne mo�e se "pohvaliti" niti jedna europska dr�ava!!!

Porast nezaposlenosti nu�na je tranzicijska etapa, koju se pro�le mnoge isto�no-evropske zemlje, dakle zemlje biv�e socijalisti�ke ekonomije. Za to �ovjek, htio ne htio, mora imati razumijevanja i nezaposlenost tuma�iti kao nu�nu tranzicijsku, prelaznu etapu. Zatvaranje neuspje�nih pogona koji su do sada �ivjeli na dr�avnim jaslama nu�no je, jer tek nakon takvog "reza" mogu�e je otvarati nova radna mjesta u novopokrenutim poduze�ima i tvrtkama. To je proces koji je i izuzetno jako bio zahvatio i zapadno-europsko gospodarstvo u nekoliko proteklih godina tzv. recesije. Dakle za jedan dio problema Vlada ima i opravdanje i mora se imati razumijevanja.

I dok se u zemljama Europe doga�a ono �to je sasvim normalno u vremenima poslije kriza - smanjenje nezaposlenosti uz otvaranje novih radnih mjesta - u Hrvatskoj se negativan trend nastavlja. Za ilustraciju samo jedan primjer: od 56410 radnika koji su ostali bez posla u zadnjih �est mjeseci, ne�to malo manje od jedne tre�ine (to�no 15691 radnica/radnik) ostali su bez posla zbog ste�aja ili likvidacije poduze�a, 2 tre�ine (40.719 radnica/radnika) progla�eno je tehnolo�kim vi�kom u poduze�ima, koja nastavljaju raditi u novim uvjetima poslovanja. U istom razdoblju otvoreno je samo 36 000 novih radnih mjesta!

Danas je to ve� stari, prema�eni, na�alost i tragi�ni, rekord. Koliko je sve to daleko od preidizbornih obe�anja?! Mnoge kriti�are, nezavisne ekonomiste i novinare, u nedostatku dokaza, kvalificira se kao neprijatelje s kojima se treba obra�unati uvredama i diskvalifikacijama o tome kako ni�ta ne znaju. Zbog toga se, kao i u vrijeme biv�e vlasti, poku�ava zao�travanjem osje�aja nacionalne ugro�enosti (npr. odnosi RH i Ha�kog Tribunala) prikriti ekonomska, ili bolje re�i - egsitencijalna ugro�enost vrlo velikog dijela stanovni�tva u dr�avi.

Na ovome je mjestu potrebito re�i da ova vlada poku�ava raditi po�teno, poku�ava ne rasipati novac, poku�ava smanjiti prora�unsku (bud�etsku, dakle diretktnu dr�avnu) potro�nju. Ali ne smije izostati ni kritika: ova je Vlada preuzela i nastavila istu ekonomsku politiku kakva je bila u vrijema biv�e, HDZ-ove, vlasti. Za�to? Gledano iz dijasporskog kuta - zato �to i dalje vjeruje u politiku koja je odavno u razvijenom svijetu umrla. Pa gdje su to premijer i njegovi ministri u�ili �to je tr�i�no gospodarstvo?! U istim �kolskim klupama kao i ve�ina njihovih prethodnika i onih prije njih. U socijalisti�kom samoupravljanju, kako se onda na sva usta govorilo. I to bi �ovjek mogao i razumjeti. Nije svatko mogao po�i vani te vidjeti i nau�iti kako se radi i posluje. Takav je bio sustav, takvo je bilo vrijeme.

Problem ove vlasti, kad se govori o nezaposlenosti, jest medjutim ponajvi�e u politici koja se ve� pola stolje�a pokazuje kao igra praznih obe�anja, kao demagogija koja u mladim ljudima ubija kreativnost i baca ih u o�aj i apatiju. Za�to? Zato �to i ova vlast i dalje ustrajava na strukturama koje na naj�iroj razini, od lokalnih vlasti do vrha dr�ave, na na�im prostorima vladaju od �esdesetih godina - podobnost i korupcija kao kriteriji uspostavljeni su na svim razinama. O svemu tome svi sve znadu, ali nitko ne reagira. Zato �to ni ova vlast i njezin gospodarski program, (zajedno s hrvatskim bankama), istinski ne �ele promjenu koja bi mladim ljudima pru�ila mogu�nost da svojim radom, kreativno��u i idejama �to prije dosegne standard zapadnoeuropskih zemalja.

Ovako, u Hrvatskoj se i dalje gradi i u�vr��uje gerontokracija - vladavina starih - mislimo onih naviknutih na stari sustav pona�anja, onih koji nisu navikli na podno�enje odgovornosti i transparentnost u obavljanju javnih poslova. Takve politi�ke strukture zemlju ne�e nikada povu�i naprijed, bez obzira na svo iskustvo i znanje na koje se �esto pozivaju. Mladi ljudi u Hrvatskoj ne mogu �ekati. Oni ne mogu vi�e ni pogledati naslovnice novina, koje su pune izvje��a o aferama i sve tragi�nijim slu�ajevima na burzama rada. Jer gotovo polovica svih nezaposlenih, a to je oko 170 000 ljudi, jesu ljudi koji su mladji od 30 godina. A prema nekim procjenama, Hrvatsku je od 1990. godine napustilo �ak 250 000 mladih ljudi, ne zbog nekog avanturizma ve� u potrazi za najnu�nijim uvjetima egzistencije. Nastavi li se ovaj trend odlazaka mladih, bit �e nas u dijaspori ubrzo doista vi�e nego u domovini.