Neven �imac, "Protiv korupcije"

Pi�e: Ana HOLETI�

Hrvatska je dr�ava u kojoj je korupcija prisutna, ali nevidljiva, u svim porama dru�tva. Situacija u Bosni i Hercegovini uzela je jo� vece razmjere. Mnogobrojni posjetitelji Portala sigurno su to sami osjetili u najobi�inijim svakodnevnim situacijama, a predstavnici inozemnog kapitala i me�unarodne zajednice ponaj�e��e isti�u upravo korupciju kao jednu od najve�ih prepreka demokratskom razvoju u obje dr�ave. Neven �imac, hrvatski iseljenik u Parizu, napisao je knjigu o problemu korupcije, koja je nedavno iza�la iz tiska. O knjizi i korupciji pro�itajte vi�e u Dijasporskom forumu. (mm)

Neven �imac, "Protiv korupcije", knjiga je tiskanu biblioteci "Mala �kola demokracije", izdanje UDD i Napretka iz Sarajeva. Donosimo ovdje kratki prikaz ove vrlo vrijedne i hrabre knjige knjige, koji je napisala gospo�a Ana HOLETI�.

Svi manje vi�e znamo �to je korupcija. Na�in da doznamo vi�e i kako se protiv nje boriti, nalazi se u knji�ici dr. Nevena �imca. Uzroci korupcije su brojni, a u nekim tranzicijskim zemljama, ona je i naslije�e pro�losti. Tvrdnja pojedinca da je u tranzicijskim zemljama korupcija potrebna i pozitivna jer ubrzava poslovanje, olak�ava integraciju, zaobilazi neodgovaraju�e propise i poti�e slabo pla�ene ljude da br�e i u�inkovitije rade nema osnova i to gra�ani dobro znaju.

Korupcija pove�ava siroma�tvo, stvara i pove�ava nejednakost gra�ana. Ona dovodi do gubitka dr�avnog, tj. prora�unskog novca i pridonosi razvoju organiziranog kriminala. Korupcija nije samo potkupljivanje, ve� i vi�e od toga, ona je jedan od najve�ih neprijatelja demokracije. Za tranzicijske zemlje karakteristi�na su dva oblika korupcije:

1. kupovanje dr�ave, tj. podmi�ivanje zakonodavne ili izvr�ne vlasti da donese zakonske propise u korist pojedinca ili tvrtki. Taj oblik korupcije jo� se naziva tzv. crna korupcija i nju zakon ka�njava;
   
   
2. administrativna korupcija kada javni slu�benik kr�i pravila i propise primaju�i mito od pojedinca ili tvrtki. To je tzv. siva korupcija koja se osu�uje, ali je vlast tolerira. Najbla�a je bijela korupcija koju javnost tolerira i �esto koristi.

Danas se mnoge me�unarodne organizacije i nevladine udruge bave mjerenjem korupcije, no mjerila nisu ujedna�ena. Utvr�eno je da je korupcija najve�a u zajednici nezavisnih dr�ava (biv�i SSSR), ve�em dijelu Afrike ju�no od Sahare, Ju�noj Aziji te u latinskoj Americi, a potom u srednjoj i isto�noj Europi i balti�kim zemljama. Najmanja korupcija je u Finskoj, Danskoj i Novom Zelandu, prema podacima iz 2000. godine. Od tranzicijskih zemalja Slovenija je na 18, Ma�arska na 32, a Hrvatska na 51. mjestu, a SRJ dr�i rekordno 89. mjesto. Obi�no je korupcija najra�irenija tamo gdje je gospodarski razvoj najni�i. Raspostranjenosti korupcije pridonosi i javno mi�ljenje o tome �to se mo�e dobiti putem veze ili mita. Tako da je privatizacija �esto podru�je najve�e korupcije.

Administrativna korupcija je u Hrvatskoj znatno manja od "kupovanja dr�ave". Korupcija u dr�avnoj politici je uglavnom zbog nepo�tivanja postoje�ih zakona i zabrana, kao i zbog spojivosti zakonodavne i izvrsne funkcije sa drugim javnim i privatnim poslovima. Zastupnici ne bi smjeli kumulirati vi�e mandata, a ministri ne bi smjeli obna�ati izvr�ne funkcije. Za politi�ke stranke je najbolje da se financiraju �lanarinom svojih �lanova i donacijom fizi�kih osoba, te bi se tako uvelike izbjegla korupcija. transparentno se moraju financirati predizborne kampanje, a isto je tako va�no iskazivanje imovinskog stanja zastupnika i ministara.

 

Kako se boriti protiv korupcije?

Danas gra�ani i njihove udruge sve vi�e pru�aju otpor korupciji, a u tome im se pridru�uju mnoge dr�ave i velike me�unarodne financijske institucije. po dr. �imcu, antikorupcijska borba treba zahvatiti pet osnovnih podrucja: politi�ku odgovornost, ja�anje dr�avnih institucija, nezavisno sudstvo, javno tu�iteljstvo i sudjelovanje civilnog dru�tva u javnom �ivotu. Danas se borba protiv korupcije uskla�uje s drugim dr�avama u okviru me�unarodne zajednice, koja odlu�no nastupa u kriminalizaciji korupcije koja sprje�ava op�i gospodarski razvitak. Vije�e Europe, naro�ito od 1996. pru�a tehni�ku pomo� isto�nim i srednjoeuropskim zemljama u borbi protiv korupcije. Na tome radi i EU, pogotovo od 1999. g. kada je osnovala Europski ured za borbu protiv prevara. Najkonkretniji oblik borbe je onaj koji obavezuje dr�ave potpisnice a to su bilateralne i multilateralne konvencije.

Korupciju progone pravni sustavi svih dr�ava, ali se pravno progoni samo njen prvi oblik.

"Pranje prljavog novca" koji poti�e uglavnom od korupcije ili zlo�ina nastoje sprije�iti i ka�njavati. Skupina G7 i OECD objavile su popis 15 zemalja optu�enih za "pranje novca". Transparency International (TI) je potakla 11 najve�ih svjetskih banaka da izrade smjernice i pravila za borbu privatnih banaka protiv pranja novca, �to je i u�injeno u jesen 2000. g.

U posljednjih nekoliko stranica dr. N. �imac navodi primjere nekih zemalja u kojima je korupcija zauzela velike razmjere, a medju njima su Rusija i Federacija BiH.