Vrlo
veliko zanimanje za uklju�enje Hrvatske u EU
Prema
informacijama Ministarstva Evropskih
integracija za Portal priredio Marijan Marijanovi�
Ministarstvo
za europske integracije provelo je ve� drugi val istra�ivanja o stavovima
gra�ana RH prema Europskoj uniji.Prvo slu�beno istra�ivanje u RH o
stavovima gra�ana RH prema Europskoj uniji, provela je agencija GfK
tijekom srpnja pro�le godine na uzorku od 1000 ispitanika po cijeloj
RH, metodom omnibus ankete. Upitnik je bio strukturiran tako da prika�e
kakvi su stavovi i o�ekivanja gra�ana prema uklju�ivanju RH u EU,
koliki je njihov stupanj poznavanja EU, kakvo je njihovo mi�ljenje
o posljedicama i koristima priklju�ivanja EU, kako su zadovoljni zastupljeno��u
tema vezanih za EU u medijima, putem kojih medija
se naj�e��e informiraju i sl.
Usporedba
rezultata dva vala istra�ivanja stavova gra�ana Hrvatske prema Europskoj
uniji, provedenih u srpnju i prosincu 2000. godine, daje sljede�e
osnovne pokazatelje:
Gotovo
svi su gra�ani Hrvatske �uli za Europsku uniju (95,2% u srpnju prema
96,7 % u prosincu) i manje ili vi�e znaju �to je to EU (prvo 75,4%
- drugo 77,3%), i tu nema zna�ajnih promjena u 5-mjese�nom razdoblju.
Op�e
je mi�ljenje oko 3/4 hrvatskih gra�ana prema EU bilo i ostalo pozitivno
(prvo 74,8% - drugo 78,7%)
Pozitivno
mi�ljenje prema EU potvr�uju i �injenica da se preko 3/4, gotovo 4/5
hrvatskih gra�ana eksplicitno izja�njava ZAuklju�ivanje Hrvatske u
EU (srpanj 77,6% - prosinac 78,5%).
Velika
ve�ina gra�ana od 75% do 80% o�ekuje pozitivne posljedice od uklju�ivanja
Hrvatske u EU.
Podjednako kao i prije 5 - mjeseci, oko 80% gra�ana
o�ekuje, kao mogu�e posljedice uklju�ivanje RH u EU; otvorene granice,
razvoj gospodarstva te napredak znanosti i obrazovanja. Ne�to malo
manje, ali jo� uvijek preko 70%, ih o�ekuje veliki napredak
op�enito (u prosincu 76,9%, a u srpnju 79,5%) i vi�i �ivotni standard
(u prosincu 72,2%, a u srpnju 74,8%) kao rezultat uklju�ivanja RH
u EU.
Va�no
je napomenuti da je onih koji to o�ekuju u prosincu bilo ne�to manje
(za oko 2,6% - �to je statisti�ki ipak zna�ajna razlika) dakle mogli
bi re�i da postoji izvjesna naznaka stagnacije u optimisti�kim o�ekivanjima
gra�ana.
Ono
�to se izuzetno zna�ajno promijenilo u tom razdoblju jest svijest
gra�ana o nu�nosti suradnje zemalja u regiji. Ta je svijest porasla
�ak za 10,5% (u prosincu 65,4%, a u srpnju 54,9%) i to je najzna�ajnija
razlika uo�ena u rezultatima izme�u dva vala istra�ivanja.
Na taj je porast svijesti o nu�nosti suradnje zemalja u regiji vjerojatno
najvi�e utjecala medijska prezentacija Zagreba�kog summita koji je
odr�an krajem studenog, dakle neposredno prije provo�enja ankete (u
prosincu 2000.).
Ono
�to je pozitivno jest da istovremeno nije prisutan porast straha kod
gra�ana da �e uklju�ivanjem u EU Hrvatska, bar djelomi�no izgubiti
svoju samostalnost i suverenitet. Udio onih koji se toga boje je bio
i ostao oko 1/3 gra�ana (u prosincu 36,4%, a u srpnju 35,7%).
Kao
drugu negativnu posljedicu uklju�ivanja Hrvatske u EU treba navesti
da oko 1/2 gra�ana predvi�aju probleme u gospodarstvu (u prosincu
54,3%, a u srpnju 53,3%).
Na
zainteresiranost i porast zainteresiranosti gra�ana za EU i uklju�ivanja
Hrvatske u EU upu�uje i ocjena dostatnosti informacija o EU u medijima.
Gotovo svi gra�ani imaju o tome svoj stav (u prosincu �ak 90,5%, a
u srpnju 83,7%).
U
5- mjese�nom razdoblju, osim porasta onih koji imaju svoj stav prema
tome da li mediji daju dovoljno pravih informacija o EU, zna�ajno
je porastao udio gra�ana koji imaju pozitivan stav prema tome (+11,9%),
odnosno smatraju da mediji daju dovoljno (sasvim ili uglavnom dovoljno)
pravih informacija o EU (u prosincu 46,2%, a u srpnju svega 34,3%;
porast od 11,9%).
Mo�emo
pretpostaviti da je bolja ocjena informiranosti o EU rezultat prije
svega medijskog pra�enja Zagreba�kog summita, ali i rezultat ve�e
medijske prisutnosti informacija o djelatnosti Ministarstva za europske
integracije.
Zainteresiranost gra�ana za informacije o EU potvr�uje i porast potrebe
za informacijama o svim sadr�ajima vezanim uz EU. Dakle, osim bolje
ocjene informiranosti o EU op�enito, porasla je i potreba za svim
pojedinim informacijama o EU.
