Valentina Kr�mar: Motri�ta,
Hrvatska iskra, Toronto/Ka

Svi smo duboko svjesni kako Hrvatska treba krenuti naprijed. To se o�ekuje, eto, ve� od svr�etka rata, no nikako da do�e do nekog ve�eg pomaka. �ujemo kako razni dr�avni ministri putuju po svijetu, tra�e�i i suradnju i koperaciju svijeta, kao i ulaganje investitora iz drugih zemalja u hrvatsko gospodarstvo.

Mo�da ste �uli da je u Kanadi 14. velja�e bio u vrlo va�noj posjeti Mr. Goranko Fi�uli�, hrvatski ministar za gospodarstvo. Upravo sam dobila u ruke program tog va�nog poslovnog sastanka, koji je odr�an tog dana u Toronto Board of Trade, s predstavnicima kanadskog gospodarstva. Program je zaista lijepo tiskan, izgleda impresivno i interesantno.

I prije nego �to prije�em na sam sastanak, moram vam ispri�ati kra�i razgovor povodom ovog susreta Ministra sa kanadskom i djelomi�no hrvatskom zajednicom (ili poslovnim ljudima). Jedan od �lanova biv�e vladaju�e stranke u Hrvatskoj rekao mi je kako o tome susretu malo tko zna. Ja sam se slo�ila, jer to je istina, no ja ne bih bila ja, da mu nisam rekla, da se i ovaj novi ministar pona�a kao �to i oni prija�nji ministri, koji su dolazili me�u "nas" i razgovarali samo sa izabranima.

Jasno, neka nitko ne misli da ja smatram da na takve va�ne susrete treba do�i ba� svatko, ali neka mi isto nitko ne ka�e da va�niji predstavnici hrvatske zajednice i novinari ne trebaju biti pozvani.

No, dozvolite mi da se vratim na susret Ministra gospodarstva i njegovih suradnika sa predstavnicima kanadskog gospodarstvenog �ivota.U Kanadu je do�lo njih troje: Mr. Goranko Fi�uli�, ministar, Josip Kardum (sekretar ministarstva za gospodarstvo, koji je dao relativno dobru prezentaciju) i Renata Seperi�, jedna od djelatnika odgovorna za strategiju za strana
ulaganja, koja je bila daleko najpripremljenija za ovaj sastanak. Kako rekoh, to je bio vrlo va�an sastanak, jer se govorilo o mogu�em ulaganju u tri najva�nije grane hrvatskog gospodarstva: INU, telekomunikacije i brodogradnju.

Razgovarala sam sa nekolicinom u�esnika tog susreta, i nije bilo pozitivnih komentara o ovom poslovnom sastanku. Dapa�e, jedan od u�esnika, ina�e vrlo sposoban �ovjek sa bogatim iskustvom u ovom polju rada - nakon nekog vremena morao je napustiti taj susret, jer kako sam ka�e:"Vi�e nisam mogao slu�ati!"

Ka�e se da je samo jednom "prvi utisak" i nakon toga te�ko je izmijeniti ono �to smo u prvi tren zaklju�ili. Tako je, koliko ja znam, ovo prvi susret hrvatskog Ministra gospodarstva sa kanadskim poslovnim ljudima, i taj sastanak trebao je biti vi�e nego savr�en. Na�alost, on je bio sve - samo ne to. Po�ev�i od engleskog jezika, kojim Mr. Fi�uli� izgleda ne barata kako bi
trebao - vrlo jasno, kratko i �isto iznijeti jasne misli i pojmove u savr�enom engleskom, pa do informacija koje je dao.

Eto, mi Hrvati koji se stalno nudimo domovini kao dobrovoljci (a �ak ni zatakve nema mjesta, vjerovali ili ne), pa onda �elimo pomo�i svojim znanjem, �ak i besplatno (i dolazi do situacija da nam se ismijavaju), mi "neznalice" kanadski Hrvati dobro znamo da svaki poslovni put mora biti savr�eno organiziran - do najmanjih pojedinosti. Kad je recimo Provincija Ontario
tra�ila strana ulaganja, pred mnogo godina, ka�e mi moj prijatelj, Ministarstvo gospodarstva Ontarija, organiziralo je brojne seminare za potencijalne ulaga�e u zapadnoj Europi, Japanu i SAD-u. Prije odlaska u te zemlje Ministarstvo se konzultiralo sa svojim poslovnim ljudima, raznim suradnicima i svima koji su mogli izre�i bilo koju pametnu ili va�nu rije� o mogu�em poslovanju s tim zemljama, kako bi svaka rije� slu�benih predstavnika bila upravo ona koja �e pogoditi "u sridu".

Osim toga, prije samog puta, pregledani su svi zakoni Kanade, svi ugovori, a oni koji su govorili u ime Ontarija ili Kanade, bili su posebno pripremljeni, kako jezi�no, tako i u svakom drugom smislu.

Na�alost, tako nije bilo na ovom sastanku. Prvo, nije bilo prevoditelja, koji je bio vi�e nego nu�an. Na�a hrvatska delegacija je o�ito smatrala da Ministar Fi�uli� govori tako dobro engleski, da mu prevoditelj ne treba, pa je recimo do�lo do smije�ne situacije da je "birokracija" izgovorena "birokrejsn"!

Kao drugo, neznanje i nepripremljenost o trenutnim prilikama u Kanadi pokazalo se na vi�e mjesta: Ministar tra�i ulaganje Kanade u brodogradnju - a dobro se zna stanje brodogradnje u Hrvatskoj. Ministar nije mogao odgovoriti na neka relevantna pitanja: recimo o postotcima vlasni�tva zemlji�ta Hrvata i ne-Hrvata. Pa onda onaj odgovor o hrvatskim bankama koje, zamislite, �tednju Hrvata investiraju u strane zemlje, a Ministar tra�i ulaganje stranaca u Hrvatsku, kao i u hrvatske banke, i na kraju, na reagiranje prisutnih i sam se morao slo�iti i re�i da Hrvatskoj i ne treba novac iz Kanade!

O�ito �elnici iz Hrvatske misle kako je mogu�e prodati "rog za svije�u" ovom svijetu, jer njihov odnos prema ovoj zemlji u kojoj mi �ivimo i u kojoj smo stekli izvrsnu reputaciju kao dobri radnici, marljivi ljudi, uspje�ni poslovni ljudi - njima ne zna�i mnogo, jer da im je to ne�to zna�ilo, potpuno bi se druk�ije pona�ali i pripremili za ovako va�an susret sa Kana�anima.

I govori meni moj poznanik: "Znate, gotovo mi je bilo �ao Ministra Fi�uli�a, jer bilo je vi�e nego o�ito da Ministar nije bio spreman na neka pitanja. Jer pitanja nisu bila postavljena od strane nekih nesposobnih ljudi, ve� od ljudi koji su vitalno zainteresirani za ulaganja u Hrvatskoj. Recimo, postoje velike i male firme. Imate velike i male ulaga�e. Zna se da se za velike firme javljaju ve� poznati ljudi, a tko se interesira za male firme?

Ljudi kao Vi ili ja, no za te ljude on nije bio spreman, on nije imao listu malih poduze�a, koja bi ovakovim ulaganjima otvorila mnoga radna mjesta za nezaposlene Hrvate. Jasno, odgovor na ta pitanja dolazi iz Veleposlanstva, no ovo je vrlo va�an susret, koji je, kako ja vidim, bio va�an Ontarijskom Board of Trade, i na tom susretu svatko od njih troje trebao je znati sve mogu�e o ovoj zemlji, baratati svim informacijama, imati sve relevantne podatke i liste pri sebi,."

�to re�i na kraju? Sje�am se kako smo se mi, hrvatski lobisti 90-tih godina, pripremali za svaki sastanak sa bilo kojim kanadskim ministrastvom. Svakome od nas uvijek je bilo nagla�avano da smo mi predstavnici Hrvatske i svaka na�a rije�, pona�anje, odijelo kao i diskusija odrazit �e se na situaciju Hrvatske u Kanadi. Izgleda da na�a hrvatska delegacija nije svjesna te�ine svog rada, te svojim nedovoljim poznavanjem i skoro neodgovornim odnosom prema zadatku koji je bio pred njima, stavili su Hrvatsku u poziciju koju vjerojatno nisu �eljeli, a do�lo je do toga zbog neprofesionalizma.

Hrvatima u Hrvatskoj nedostaje profesionalan odnos prema poslu. U poslovnom svijetu Zapada ni�ta se ne rije�ava za punim stolom (kao u Hrvatskoj) - posao se u Zapadnom svijetu obavlja vrlo savjesno, korektno, profesionalno i s velikim po�tovanjem poslovnog partnera.

Toga svega u nastupu delegacije hrvatskog Ministarstva gospodarstva, u najmanju ruku, nije bilo. Mo�da je najbolji komentar jednog u�esnika, koji je rekao kako je cijela prezentacija bila oko 1.5 sat, i onda su oni nestali na ru�ak. �to dodati tome?

Tako su mi rekli oni koji su bili na tom sastanku - jer HRVATSKA ISKRA nije bila pozvana.

Hrvatska Iskra Toronto;
br. 77 od 28.II.2001.