Za�to se transportni sistemi otpadnih voda Zagreba ne smiju izvesti po koncesionaru u izvedbu predanim projektima?

 

P1.Uvod

Otpadnim vodama transportiraju se organske tvari, koje se ve� od po�etka transporta razgra�uju radom u otpadnim vodama postoje�e biomase. Prva dva do tri sata transporta doga�a se ta razgradnja - stru�ni izraz "absorpcija" - radom tzv. "aerobnih " bakterija, koji za svoj �ivotni ciklus uzimlju potreban kisik iz otpadnih voda. Kako nakon tog vremena raspolo�ivi slobodan kisik u otpadnim vodama bude potro�en, aerobne bakterije odumiru, a na njihovo mjesto dolaze "anaerobne" bakterije, koje za svoj rad razgradnje ne trebaju kisik.
Na�alost, anaerobna biomasa je izrazito toksi�na, �to sad stvara nova "sekundarna" zaga�enja u vidu visokotoksi�nog mulja, a koja su puno ve�a nego primarna organska zaga�enja otpadnih voda. U daljnjoj fazi razgradnje dolazi do stvaranja kiselina i plinova. Jasno je da u kanalskoj mre�i ovaj na�in razgradnje organskih materija nije po�eljan. Jo� gore posljedice ima ta anaerobna razgradnja - laici tu pojavu zovu "trula otpadna voda", ili "kisela otpadna voda" - na rad ure�aja pro�i��iva�a. Kako taj ure�aj radi uglavnom s aerobnom biomasom, dovod anaerobne biomase smanjuje osjetno njegovu efikasnost. Kod dovoda otpadnih voda u poodmaklom anaerobnom stanju mo�e do�i i do prekida rada ure�aja! Zbog opisanih razloga osnovni postulat transporta otpadnih voda glasi :

Otpadne vode moraju se �to br�e dovesti u ure�aj pro�i��iva�a. Pri transportu nije po�eljno da do�e do razgradnje organskih tvari anaerobnim procesima, a jo� manje do talo�enja transportiranih tvari!

Da bi gornji uvjeti bili zadovoljeni, brzina protoka u transportnim sistemima ne smije i kod minimalnih protoka no�u nikako pasti ispod tzv. "kriti�ne brzine" od 0,6 m/s, budu�i da u protivnom dolazi do talo�enja, a s time i do uvoda anaerobnih procesa tj. "truljena" transportiranih otpadnih voda.

2. Najva�nije pogre�nosti transportnog sistema Zagreb-Jug "GDC"

2.1 Ekonomska pogre�nost - izabrana trasa je 10 km duga (!!!), pa su tro�kovi izvedbe od 14,0 mio E (s preljevnim bazenom) ve�i oko 4 puta nego po mom rje�enju, koje predvi�a prijelaz Save sifonom ispod toplane i dovod otpadnih voda Novog Zagreba u glavni odvodni kanal u Radni�koj cesti, pri �emu bi trasa bila duga samo 2,9 km, a cijena iznosila 3.5 mio Eura! Kako je samo tla�ni dio sistema dug 4 km i ide preko 18 m visokog Domovinskog mosta, potrebno je tla�iti otpadne vode na do 30 metara visine, tj. na deset puta ve�u visinu nego po mome projektu. Ovdje nastaju nepotrebni pogonski tro�kovi od oko 0,4 mio Eura godi�nje! Ra�unamo li s 8 % kamata na diferencu investicione sume, s faktorom duga od 2,6 (28 godina otplate) i s 50 godi�njim vijekom sistema -platit �e gra�ani Zagreba ludost pogre�nog izbora trase i nesposobnosti svog Poglavarstva s oko 47 mio Eura!
10,5 mio Eura x 2,6 + 50 x 0.4 mio Eura = 27,3 mio Eura + 20.0 mio Eura = 47.0 mio Eura!!!

2.2 Tehnolo�ka pogre�nost zbog optere�enja ure�aja pro�i��iva�a - zbog du�ine sistema i predimenzioniranosti tla�nog voda, putuju otpadne vode Novog Zagreba oko 8 sati (po mom projektu vrijeme putovanja iznosi oko 2 sata) do ure�aja pro�i��iva�a! Tako �e u ure�aj pro�i��iva�a stizati otpadne vode u anaerobnom stanju i tamo izazvati osjetan pad efikasnosti tog ure�aja. Istra�ivanja su pokazala da ve� dovod od samo 10% "trulih" voda smanjuje efikasnost pro�i��iva�a za 20 % i vi�e. To jasno ukazuje da �e trule otpadne vode Novog Zagreba - cca. 15% ukupnih koli�ina koje se dovode u novi ure�aj pro�i��iva�a - u tom za 1.0 mio stanovnika predvi�enom ure�aju smanjiti njegovu efikasnosti za oko 30 do 40 %, pa je puno pametnije otpadne vode Novog Zagreba ispu�tati kao i dosad direktno u Savu, a ne graditi jedan skup transportni sistem, koji �e sekundarno dovesti do dvostruko ve�eg zaga�enja Save, nego onog koje bi imali bez tog sistema!

2.3 Tehnolo�ka pogre�nost zbog optere�enja recipijenta - projekt ne predvi�a izvedbu, po EU - smjernicama, neizbje�no potrebnih preljevnih bazena za hvatanje prvog vala mje�ovitih voda, koje pri po�etku ki�e "ispiru" kanalsku mre�u i pogotovo iza duljih perioda bez ki�a, jako zaga�ene sti�u do razdjelne gra�evine preljevnog bazena. U toj gra�evini se dvostruki maksimalni satni dotok suhog dana �alje u ure�aj pro�i��iva�a (to je maksimalan kapacitet tog ure�aja), a prvi dio ki�nog vala sprema u spremnike preljevnog bazena. Po prestanku ki�e, odvode se te vode - �ija je zaga�enost u pravilu puno ve�a nego zaga�enost otpadnih voda suhog dana - u ure�aj pro�i��iva�a i tek onda pro�i��ene, uvode u recipijent. Na izvedbu Koncesionaru predat projekt (ponuda Koncesionara 10,5 mio Eura) ne predvi�a potreban preljevni bazen od 8.000 cbm i trafostanicu od 3.500 Ampera, zajedni�ke cijene od oko 3,5 mio Eura, a koji dijelovi sistema su u cijeni mog projekta sadr�ani!

2.4 Tehni�ka pogre�nost - u suho doba radit �e pumpna stanica Mi�evci mje�ovitog sistema odvodnje Novog Zagreba (isti kanali slu�e odvodnji ki�nih i komunalnih voda) ukupno samo oko 8 sati dnevno. U fazi nerada stanice - taktu rada slijedi dvostruka pauza nerada - talo�iti �e se sve transportirane tvari na dno tlakovoda promjera 1.000 mm. Kako je za pokretanje natalo�enog materijala u tako velikom tlakovodu potrebna brzina od 8 m/sek, tj. 6,4 cbm/s! - �to je u praksi neostvarivo - do�i �e uskoro do zatvaranja tog tla�nog voda i do kolapsa odvodnje Novog Zagreba! U mojemu projektu s 500 m dugim dvostrukim(!) tlakovodom, promjera 500 mm, svako je talo�enje kombinacijom vi�e specijalnih rje�enja, me�u ostalim u Hrvatskoj nepoznatom primjenom propuhivanja tlakovoda, isklju�eno!

2.5 Ekolo�ka pogre�nost - trasa ide du�inom od 3,5 km kroz naju�u za�titnu zonu budu�eg jedinog crpili�ta pitke vode Zagreba! Ovo katastrofalno lo�e rje�enje je sa stanovi�ta struke apsolutno nedozvoljivo i u EU zemljama nezamislivo. Po mom rje�enju, trasa ispod Toplane ne dodiruje ni vanjsku za�titnu zonu budu�eg crpili�ta.

2.6 Ostale pogre�nosti - projekt predvi�a dodatnu pumpnu stanicu za visoke vode Save. Takva stanica je nepotrebna, jer je i postoje�a kod Jaku�evca nakon izvedbe obodnog kanala i praga ispred Toplane - koji je izazvao produbljenje korita Save za oko 5 metara - suvi�na. Ta pumpna stanica godinama samo suvi�no optere�uje gra�ane Zagreba tro�kovima odr�avanja (a ne stvarnog pogona!), pa je vrhunska glupost graditi pokraj jedne postoje�e i nepotrebne - jo� jednu daljnju nepotrebnu pumpnu stanicu za 1.0 mio Eura i tro�iti na njezino odr�avanje godi�nje oko 0,1 mio Eura!

Sveukupno gledano je raspisan transportni sistem nevjerojatno pogre�an i uvjeren sam da kad bih sa svim svojim znanjem i 37-godi�njim iskustvom poku�ao izmisliti maksimalno pogre�an projekt, pogre�niji projekt ne bih uspio kreirati! Jasno je da bi revizor tog projekta u svakoj, na zakonu prava i ekonomije gra�enoj dr�avi, morao snositi pune posljedice svog propusta, �to bi zna�ilo kraj njegovog revizionog djelovanja i njegovu financijsku propast!

3. Najva�nije pogre�nosti transportnog sistema Zagreb-Sjever "GOK"

3.1 Tehnolo�ka i tehni�ka pogre�nost zbog nekontroliranog talo�enja u ju�nom dijelu gradske mre�e i u novom "GOK-u" - razdjelna gra�evina GOK-a, smje�tena ispred utoka potoka Blizneca, ima preljevnu krunu na visinskoj koti 109.00 m.i.m., a dno po�etka sada�njeg otvorenog glavnog odvodnog kanala Zagreba na kri�anju Radni�ke i Slavonske ima kotu 106.61 m.i.m. To zna�ai da �e ve� i kod najmanjih ki�a i relativno malih protoka (do dvostruke maksimalne odtoke suhog dana) do�i do uspora uzvodno od preljevne gra�evine s kotom uspora na visini od 109.00 m.i.m., ili ne�to vi�e. Takav se doga�aj mo�e o�ekivati, po statistici "Vodovoda i kanalizacije", u trajanju od oko 50% vremena godine, pa �e proto�na brzina u kanalima ju�ne gradske mre�e i jo� vi�e u novom GOK-u tada spasti na daleko ispod 0,60 m/s. Pri takvim pogonskim uslovima svi ti volumeni do kote 109.00 m.i.m. bit �e dio jedne goleme talo�nice, a �iji volumen �e samo u novom GOK-u iznositi 55.000 cbm!

Kako �e vrijeme pra�njenja te "talo�nice" iznositi najmanje 5 sati, skoro sve transportirane otpadne tvari Zagreba talo�it �e se uglavnom u GOK- u do njegove razdjelne gra�evine. Kao posljedica toga �e se taj glavni kanal Zagreba u pogonu zatvoriti, primarne talo�nice ure�aja pro�i��iva�a ostat �e bez posla, a aerobna biomasa biolo�ke stepenice ure�aja pro�i��iva�a ne�e bez potrebne hrane uop�e mo�i funkcionirati! U natalo�enom mulju GOK-a odvijati �e se samo anaerobni procesi razgradnje, kvaliteta otpadnih voda �e se izri�ito pogor�ati, pa �e taj lanac pogre�aka neizostavno rezultirati kolapsom novog ure�aja pro�i��iva�a i propa��u projekta CUPOPVZ-a, a za koji gra�anima Zagreba uzimaju uzalud nezamisliv dug od 500 mio Eura!

O prate�em razvijanju plinova metana (vi�e nego sigurna opasnost eksplozija u GOK-u i u donjim dijelovima gradske mre�e) i sumporovodika (neizbje�an smrad "trulih jaja" na prijelazu u otvoreni GOK + opasnost eksplozija u naseljima Kozara), te o uni�tavanju betonskih dijelova GOK-a i novog ure�aja pro�i��iva�a od nastalih kiselina, bolje je i ne govoriti!

3.2 Tehnolo�ka pogre�nost zbog optere�enja recipijenta - isto kao i u slu�aju transportnog sistema Zagreb - jug, projektant nije predvidio potrebne hvataju�e volumene glavnog preljevnog bazena Zagreba. Nevjerojatno je da vodstvo projekta, revizori i projektanti govore o izvedbi ovog kapitalnog projekta Hrvatske "na osnovu va�e�ih EU- smjernica ", a potom s figom u d�epu ili iz svog neznanja, projektiraju odteretne gra�evine transportnih sistema bez preljevnih bazena. Odjednom ih se ne ti�u ni EU smjernice, niti za�tita recipijenta izvedbom tih bazena. A preljevni bazeni �esto �tite recipijent vi�e nego prethodna gradnja ure�aja pro�i��iva�a!

Po mome projektu, a �ija izvedbena cijena nije vi�a od cijene izvedbe Koncesionaru predanog GOK-a, je izvedba tih bazena inovativno kombinirana s izvedbom GOK-a, te oni ne�e prakti�ku ni�ta ko�tati gra�ane Zagreba. Pri konvencionalnoj ili naknadnoj izvedbi tih potrebnih 70.000 cbm preljevnih bazena (ra�unato po njema�kim smjernicama A-128), izvedbena cijena iznositi �e oko 35 mio Eura i to je investicioni iznos, koji mojim projektom �tedim. Za gra�ane Zagreba zna�i prihva�anje mog projekta GOK-a u�tedu povratnog duga od oko 90 mio Eura! Dodatno tome to inovativno rje�enje omogu�ava grubo mehani�ku pro�i��avanje mje�ovitih voda vo�enih u recipijent i s time smanjuje tro�kove prerade mje�ovitih voda u ure�aju pro�i��iva�a za cca. 3.0 mio E godi�nje. Pri 50 -godi�njem vijeku ure�aja pro�i��iva�a �tedim tako gra�anima Zagreba daljnjih 150 mio Eura!

Isto, kao u slu�aju GDC-a, vjerujem da kad bih i �elio, ne bih bio u stanju izmisliti toliko pogre�an projekt, a �to je projektantu GOK-a uz asistenciju vodstva projekta i revizora, savr�eno uspjelo!

O svemu pisanom nebrojeno sam puta obavijestio Gradsko poglavarstvo, a posebice gospo�e Pavi� i Palikovi�-Gruden, kao i gospodu Kosora, Bandi�a, Prezigala i Toj�i�a, prakti�ki bez pozitivnih povratnih informacija.

Upravo je nevjerojatno da unato� moga dvogodi�njeg besplatnog rada za�tite gra�ana Zagreba od katastrofalno pogre�nih projekata i nesposobnog poglavarstva ( ili to poglavarstvo ima nekakva ostala mjerila va�nosti svoga djelovanja, a �to nema ni�ta zajedni�kog s interesima gra�ana Zagreba ), me�u ostalim izradio sam nova rije�enja transportnih sistema Zagreba kojima �tedim investiciona sredstva u visini od oko 50 mio Eura, povratni dug gra�ana Zagreba od oko 130 mio Eura, i u�tedu pogonskih tro�kova u idu�ih 50 godina od ukupno 170 mio Eura, te sam spreman ta rije�enja pokloniti gra�anima Zagreba - te dame i gospoda nisu bili u stanju godinama ni provjeriti po nekom dipl.ing gra�evine poglavarstva i skup�tine ( Franji�, Tepe�, Feren�ak, itd ), po tehni�kim savjetnicima poglavarstva (Ing. Maras ), po izabranom profesoru Zagreba�kog sveu�ili�ta ( prof. Maru�i� ), ili po nekom drugom revizoru, moje tvrdnje o mogu�oj u�tedi od oko 300 mio Eura! Tu nije potrebna ekspertiza nego sat rada prosje�nog stru�njaka.

Posljednje ne�e ni njih ni gra�ane Zagreba ni�ta ko�tati, budu�i da se ovim pismom obavezujem tro�kove revizije sam snositi ukoliko se sve moje tvrdnje poka�u kao pogre�ne! Ukoliko uz moju suradnju, nisu ni to u stanju pokrenuti i u�initi, izra�avam ovim putem moje javno i beskrajno divljenje njihovom moralu i radnim sposobnostima.

Hrvatska je mala nacija i ovakve kapitalne pogre�ke, a do kojih u Zagrebu dolazi najvjerojatnije zbog odr�avanja vladavine koalicije do 2005. sa svim prednostima fotelja vladaju�ih stranaka, u stanju su da uni�te budu�nost i ekonomsku snagu Zagreba i Hrvatske.

U Schwabachu 25.11.2002
Ante Bandalovi�

P.S. Daljnji info vidi Internet : www.hrvatski-demokrscani.hr i www.insumma.de