Ve�inom nije bila diplomacija i nije bila hrvatska

PRENOSIMO IZ "VJESNIKA"

U svom �lanku "Pogre�na i pre�iroka generalizacija koja �teti svima", objavljenom u Stajali�tima (Vjesnik, 4. prosinca 2002.) g. Gordan Grli� Radman tra�i da se na hrvatsku diplomaciju do 2000. gleda s vi�e objektivnosti i s manje stereotipa koji su o njoj nastali od tre�esije�anjskih promjena.

Da ne bih "generalizirao", ograni�it �u se na �vicarsku, zemlju u kojoj je g. Grli� Radman po�eo diplomatski hodati, odnosno stekao svoj diplomatski status i vinuo se, kao rijetko koji iseljenik, medu "hrvatske diplomate". Ne znam je li hrvatska diplomacija ba� u svemu bila kako je, prema g. Grli�u, stereotipi prikazuju (skupa, rastro�na, neu�inkovita, nepotisti�ka, neprofesionalna, sinekuristi�ka, bahata - sve njegovi izrazi!), ali znam da ve�inom nije bila diplomacija (u smislu vje�tine dr�avnickoga pregovaranja sa strancima) i nije bila hrvatska (u smislu op�enarodnog dobra).

S kolikom se ozbiljno��u u Hrvatskoj uop�e shva�a diplomacija nek nam poka�u neki primjeri. U Bernu je prvo veleposlani�ko mjesto bilo prazno to�no godinu dana, jer ga je tada�nji ministar vanjskih poslova bio rezervirao za se. Kada je napustio ministarski polo�aj, postao je veleposlanikom u Bernu. Z�rich je tako�er ostao gotovo godinu dana bez hrvatskog konzula, jer je tada�nji imenovani konzul �ekao da to mjesto bude uzdignuto u generalni konzulat da bi tek tada preuzeo svoju du�nost. Trenuta�no je u Z�richu zaposlen �ovjek koji je najprije do�ao kao hadezeovski kadar,
kasnije je promijenio stranku, pa je sada na du�nosti kao haeselesovski kadar. Zanimljivo, zar ne? Iz toga je vidljivo, da su hrvatski diplomati dolazili u �vicarsku prema klju�u podobnosti, a ne sposobnosti. Svoju diplomatsku misiju shva�ali su prema logici "samoupravlja�kog socijalizma" u kojem su odrasli i djelovali, kao obranu vlasti, koja ih je poslala, a ne promid�bu hrvatske dr�ave. Ubrzo su se razi�li s narodom, a s HDZ-om su postigli toliko jedinstvo, da se zapravo nije moglo razlikovati tko pripada stranci, a tko diplomaciji. Osim HDZ-u sklone Hrvatske katoli�ke misije, ni�ta hrvatsko, �to je bilo izvan HDZ-a, nisu priznavali, a pokatkad prijezirom pratili. Kao primjer simbioze s HDZ-om, mo�e nam poslu�iti uvla�enje nekvalificiranih hadezeovaca u diplomatsku slu�bu, skupno posje�ivanje diplomatskog osoblja hadezeovskih priredbi, �irenje promid�be u korist HDZ-a i sl.

Najbjelodaniji primjer te simbioze je pak zaglavlje jednoga pisma od 21. lipnja 1994. - slu�benog dokumenta veleposlanstva Republike Hrvatske u Bernu, na �ije je zaglavlje doslovce unesen natpis Hrvatskoga svjetskoga kongresa kao veleposlanstvu ravnopravne ustanove (preslik u uredni�tvu, op. ur.). Na za�elju su potpisi veleposlanika i predsjednika HSK-a. Takvo krivotvorenje dokumenata ne mo�e se opravdati nikakvom diplomacijom, a pogotovo ne "korisnom, korektnom, savjesnom", kako to g. Grli� sugerira na kraju svoga �lanka. �to je najgore svih tih godina bilo, jest distanca diplomata prema Hrvatima koji nisu odobravali politiku HDZ-a, i njihov prijezir prema svim onim Hrvatima, koji su se usudili srame�ljivo kritizirati tada�nju hrvatsku vlast. Kao primjer za prvu tvrdnju navodim Hrvatsku kulturnu zajednicu koju je HDZ, odnosno Hrvatski svjetski kongres uz pomo� "hrvatske
diplomacije" sveo na izoliranu i bezna�ajnu skupinu, koja se umjesto kulturom bavi desnim politi�kim opcijama.

Prijezir "hrvatske diplomacije" iskusilo je vi�e uspravnih Hrvata, a pokojni dr.Jure Petri�evi�, star i ugledan politi�ki emigrant s vi�e nego �etrdesetogodi�njim statusom borca za hrvatsku
slobodu, na osobit na�in. Tada�nji veleposlanik se na godi�njoj skup�tini Hrvatske kulturne zajednice popeo na pozornicu i "o�itao" mu lekciju, da zbog njegove bro�ure Hrvatska nije primljena u Vije�e Europe. Umjesto da pri�eka odgovor osamdesetogodi�njega starca, pokupi svoju pratnju i napu�ta dvoranu. Takvu sramotu valja zabilje�iti! A �vicarski dnevnik Ne Nouveau Quotidien je prigodom veleposlanikova odlaska 13. velja�e 1996. zapisao da je dobro �to hrvatski veleposlanik odlazi, jer je ve� prekora�io crtu sno�ljivosti u podjeli hrvatskoga naroda i bu�enja tenzija (preslik �lanka u uredni�tvu, op. ur.).

Uistinu valja biti protiv "stigmatizacije i stereotipa" i "za objektivizaciju i svakodnevno vrednovanje radne i profesionalne sposobnosti te odgovornosti odredenog du�nosnika".

Za�to se onda o svemu tomu �utjelo i jo� �uti, pa i nadalje imamo diplomaciju kakvu nema ni jedna ozbiljna dr�ava? Je li to zada�a tajnika za diplomaciju Ministarstva vanjskih poslova, eto, doznajemo od njega da je tu funkciju obavljao, o ovome �utjeti i samo druge upozoravati na odgovornost? I ne samo to. Ku�u, koja je kupljena u Muriju kraj Berna i koja trenuta�no slu�i samo za veleposlanikovu rezidenciju, valja odr�avati. Ve� je u vrijeme g. Me�imorca krov bio tro�an. �to se vi�e �eka, bit �e skuplje, a ako ju se sad �eli prodati, ne mo�e se dobiti ulo�eni novac natrag. I iz toga je vidljivo da sve �to je u skladu sa zakonom ne mora biti dobro. Samo vrijeme i promijenjene okolnosti poka�u jesu li zakoni dobri ili nisu. U tom smislu ona re�enica "o kreditima koje je podijelio biv�i ministar" zavrje�uje na�u posebnu pozornost i Grli�evo obrazlo�enje.

Nakon toga �e biti lak�e diskutirati o domoljublju! Autor je iz Badena, radi u tvrtki "Textron AG" u Z�richu, �vicarska.