Madrid, 17. Sije�nja, 2003.

Dragi prijatelji, suradnici i poznanici,

Projekt o kojemu sam Vam u poslijednje vrijeme vi�e puta pisala pod prvotnim radnim nazivom Muzej iseljeni�tva od danas ima novi RADNI NAZIV: SIGMa

SIGMa je skra�enica za

SREDI�TE ISTRA�IVANJA GLOBALNIH MIGRACIJA

1/ rije� je o JEDNOM SREDI�TU (matici, okupljali�tu, centru, ishodi�tu) utemeljenom na dva osnovna sadr�aja:

a/ postavi, izlo�be, arhiv, gra�a, konferencije, priredbe, predavanja o SVJETSKIM MIGRACIJAMA sa posebnim osvrtom na hrvataske migracije te o

b/ ZNANSTVENOM LABORATORIJU (institutu, istra�iva�kom centru svih osnovnih pojava, problema, uzroka, posljedica I prilika svijetskih migracija u povijesnom kontekstu (iseljenici, useljenici, prognanici, svjetske lutalice, apatridi, etni�ka �i��enja, geta, multikulturna dru�tva itd.)

I nije zami�ljen, ni kao isklju�ivo znanstvena institucija, niti kao tipi�ni muzej mastodont sa nekoliko godi�njih postava, nego kao �ivo okupljali�te svjetski relevantnih znanstvenika, stru�njaka, iseljenika, povratnika, umjetnika, turista, studenata I u�enika, ljubitelja arhitekture, namjernika u potrazi za korjenima.

2/ projekt SIGMa je baziran na OTVORENOSTI SPRAM SVIJETA. Nije lokalnog karaktera! Nije jedan od mnogih muzejsko istra�iva�kih centara nego je JEDINSTVENO I JEDINO mjesto pod suncem koje od prvoga dana svoga djelovanja emanira svoje energije i interese spram cjelokupnog fenomena migracija, poziva na suradnju najeminentnija imena sa podru�ja izu�avanja migracija I drugih relevantnih tema, otvara vrata svim iskustvima egzodusa bez obzira na rasne, vjerske, nacionalne, spolne razlike I uvjerenja. Da bi to bilo ostvarivo traba ga od po�etka INTERNACIONALIZIRATI I ponuditi na tr�i�tu ideja UNESCO-a I drugih internacionalnih I lokalnih institucija �iji je kredo skrb o globalnim kulturnim vrijednostima te za�titi kulturnog I umjetni�kog naslje�a. Na tome bi Rijeka treba ODMAH zapo�eti raditi ukoliko sebe do�ivljava kao grad koji se nastoji prometnuti u uzor-naselje 21. stolje�a.

3/ Za sredi�te izu�avanja globalnih (svjetskih) migracija Rijeka je idealno mjesto! O tome gdje �e u gradu biti situirana ova institucija ODLU�IT �e Rijeka. Rije�ani najbolje poznaju arhitekturu, prostore I ritam svoga grada, a sigurno su I svjesni da grad treba obgrliti more I da more treba u�i u grad (Lisabon, Barcelona, Sydney). U svakom slu�aju predpostavlja se da �e biti odobrena NAJATRAKTIVNIJA lokacija. More treba u�i u vizuru SIGMe. Ona bi trebala po�ivati na vodi kao na pr. Sydneyska Opera, biti usidrena u luci kao Titanik, nasukana na obalu kao �koljka, narasti na umjetnom otoku kao Babilonska kula. Zgrada (ili vi�e njih) trebala bi biti arhitektonsko remekdjelo. Ne�to �to �e svijet dolaziti vidjeti: prvoklasna turisti�ka atrakcija, kreativno komponiranje novoga I staroga. Arhitektonski projekt treba biti odabran na temelju me�unarodnog natje�aja.

4/ Projekt mora okupiti sve relevantne hrvatske kulturne I znanstvene institucije, sve hrvatske emigrantske udruge I zna�ajne pojedince koji su doprinjeli svojim djelom svjetskoj ba�tini kao I sve utjecajnije svjetske centrale, pojedince I institucije koje se bave istom problematikom. Projekt ne smije NIKAD ni u kojem vidu slu�iti u dnevnopoliti�ke svrhe za politi�ku promi�bu pojedinaca kao niti za promid�bu bilo koje politi�ke stranke, dru�tvene grupe ili ideologije.

5/ SIGMa od prvoga dana mora biti �KOLA (rasadi�te ideja, susreti�te studenata, stru�njaka I profesora, mjesto za odr�avanje seminara, konferencija, diplomskih I doktorskih radova) za svakoga tko navrati u nju. Ne zaboravimo na neizmjerljivo bogatstvo materijalnih I duhovnih dobara koje su iznjedrili svijetski egzodusi tijekom mnogih stolje�a. O tome tek treba stvoriti centralne datoteke, geneolo�ka stabla, studirati arhivsku gra�u, izgra�ivati strategije sustavnog pra�enja fenomena migracija, njezinih uzroka I posljedica. Dobro organiziran informati�ki sustav unutar toga sredi�ta mo�e ga povezati sa geneolo�kim centrima,web stranicama, arhivima, muzejima, institutima I sveu�ili�tima na svim meridijanima.

6/ SIGMa treba imati prate�u knji�nicu I arhiv. Unutar programa prikupljanja knjiga, znanstvenih radova, medijskih tekstova I priloga o temi migracija, SIGMa traba imati vlastiti bilten (E-�asopis I web stranicu). Isti program trebao bi ustanoviti godi�nju nagradu (za knji�evno djelo I za znanstveni rad) me�unarodnog karaktera te objavljivati I nagra�ivati tekstove sa tematikom migracija.

7/ SIGMa treba biti I sredi�te razonode I kulturnih doga�anja (izlo�be, koncerti, uli�ni teatar, regate, proslave) kao I mjesto susreta starih znanaca I prijatelja, dom za povratnike, odmori�te za namjernike, atrakcija za znati�eljnike I zabavi�te za najmla�e. U SIGMi bi se svi svjetski putnici I namjernici trebali osje�ati kao u vlastitoj ku�i.

8/ Muzej grada Rijeke poslu�io bi kao idealna centrala za promoviranje I razgradnju koncepcije projekta SIGMe. Ipak, SIGMu treba od samoga starta prihvatiti kao ne�to veliko, jedinstveno I druga�ije od znanoga. Jasno je da osim puno novaca za tako ne�to treba jo� vi�e odlu�nosti, strpljenja, snage I hrabrosti. SIGMa treba od samog starta nadrasti okvire grada I prosje�nog gradskog muzeja na na�in da Rijeku katapultira u orbitu globalnih kulturnih �ari�ta (pojam globalno ne navodim slu�ajno!). Time �e I Hrvatska biti uba�ena kao nezaobilazni me�a� na kulturni atlas svijeta.

Hvala na pozornosti,

Tuga Tarle

P.S. Gore navedeni tekst je skra�ena verzija originalnog projekta. Napominjem da nije dozvoljeno uno�enje bilo kakovih promjena u tekst projekta kao ni publiciranje ovog projekta, niti bilo kojeg njegovog dijela bez prethodnog konzultiranja autora. TT