NA RASKRI�JU MIGRACIJSKE POLITIKE EU

Pro�irenje EU na istok name�e niz otvorenih pitanja vezanih za daljnju migracijsku politiku. Koje su njezine strate�ke odrednice i zapreke? Na koji na�in EU poku�ava odoljeti pritisku migracijskoga vala iz siroma�nih zemalja? Primarna zada�a: eti�ka obnova europskog dru�tva i boljitak cijeloga �ovje�anstva.

Useljeni�ka politika zemalja �lanica EU do�ivjela je i do�ivljava zna�ajne promjene, koje imaju negativne posljedice, osobito za tzv. tre�e zemlje. Razvoj migracijske politike treba promatrati u �irem kontekstu i na vi�e razina: op�a svjetska globalizacijska gibanja, unutarnji razvoj EU i strate�ke odrednice za njenu budu�nost (�lanstvo), te konkretna iskustva/tradicije/ zakonodavstvo/�ivotni standard pojedinih zemalja. Naime, solidan �ivotni standard i visoki stupanj izgra�enosti socijalne dr�ave obja�njava �injenicu �to nisu sve zemlje EU podjednako pogo�ene problemom migracije. U zadnje vrijeme, u kontekstu pro�irivanja EU na sjeveroistok, pokrenuto je goru�e pitanje u�inkovitoga predusretanja, kontrole i suzbijanja napose ilegalnih migracijskih gibanja prema "obe�anim zemljama". Na tome dugome i krajnje neizvjesnome putu postoje brojne zapreke, koje usporavaju, ko�e, a dugoro�no ciljano sprje�avaju migracijski val s ju�nih odn. jugoisto�nih zemalja/kontinenanta. Trenutno postoje barem tri velike zapreke:

1. Pro�irenje EU na istok: Rije� je o 10 novih zemalja, koje su u me�uvremenu stekle punopravno �lanstvo unutar EU. Prema stru�nim istra�ivanjima nadle�nih EU-komisija o�ekuju se migracijska gibanja unutar EU od oko 350'000 osoba, da bi se kasnije stabilizirali na oko 150'000. Op�enito, takve se brojke ne smatraju naro�ito zabrinjavaju�ima; pojedina�no pak, za odre�ene zemlje (Njema�ka, Austria) predstavljaju izravnu opasnost za o�uvanje socijalnoga mira i postoje�ih radnih mjesta. Zbog toga su te iste zemlje tra�ile prijelazni period od 5-7 god. nakon kojega bi radna snaga iz novih zemalja �lanica imala pravo tra�iti zaposlenje na njihovu tr�i�tu rada. Taj isti migracijski val �e vratiti "milo za drago", tj. naplatit �e dugogodi�nju (zlo)uporabu jeftinije radne snage. Prije 5-10 god., naime, velike multinacionalne kompanije su preselile svoje proizvodne pogone u jeftinije zemlje, da bi vlastite proizvode po postoje�oj licenciji prodavali po paprenim cijenama. Pro�irenjem EU taj se krug, barem unutar nje same, zasigurno zatvara, dok se bezglava utrka na svjetskoj razini nesmanjenom �estinom nastavlja.
   
2. Privla�nost pojedinih zemalja: Poznato je da je veoma visoki stupanj svih migracijskih kretanja uvjetovan potra�njom za boljim �ivotnim uvjetima. Pritom se u prvome redu misli na sigurna radna mjesta, izgra�en socijalni sustav; ure�ene dr�ave u kojima vlada demokracija, pravna dr�ava i sigurnost, u kojima su zajam�ene osobne slobode i zakonom regulirana (za�ti�ena) prava - kako poslodavaca, tako i posloprimaca. Ovaj fenomen stru�njaci nazivaju "magnetnim efektom" komu se jako te�ko oduprijeti. Naime, pojedine zemlje - pr. �vedska - ne prave principijelnu razliku izme�u doma�ega pu�anstva i stranaca u pogledu ostvarivanja socijalnih prava i za�tite. Posljedica takvog velikodu�nog tretmana jest �injenica da se 50% (?!) sveukupnih tro�kova odnosi na strance, premda oni predstavljaju tek 11% sveukupnoga stanovni�tva.
   
3. Tre�a zapreka se odnosi na integracijske modele koji se znatno razlikuju od zemlje do zemlje. Dok jedni pod integracijom podrazumijevaju potpunu jednakost (me�uljudsku, socijalnu, politi�ku, crkvenu, kulturnu), drugi i dalje prakticiraju migracijsku politiku "uzmi, iskoristi i baci". Na europskom pondeblju migracijske politike mo�emo uo�iti tri glavna integracijska modela: 1. asimilacijski; 2. marginalizacijski (isklju�ivanja, neuva�avanja); 3. samoupravni model etni�kih manjina. Ovaj zadnji netko je pogrdno nazvao "balkanizacijom dru�tva"...)

Na temelju netom opisanih zapreka jasno je kako su migracijska pitanja na razini EU-politike vrlo problemati�na, otvorena, nedore�ena, kako sadr�e u sebi bezbroj nepoznanica. Ona tako�er zadiru u vrlo osjetljiva dru�tvena pitanja od vitalne va�nosti: Kako izgraditi, oblikovati i osmisliti odnos izme�u vi�ekulturalnih skupina na istome �ivotnome prostoru, tj. kako prona�i i odr�ati zdravu ravnote�u izme�u vlastitoga identiteta i multikulturalnosti? Drugim rije�ima, do koje granice mo�e i�i jedno dru�tvo, koje �eli omogu�iti vi�ekulturalni pluralizam i o�uvati socijalni mir, red, sigurnost, sustav vrednota (slobodu, demokraciju, sigurnost, nacionalni suverenitet, ljudska prava)? Na kojim na�elima �e se temeljiti dru�tveni sporazum koji �e jam�iti kulturni i etni�ki pluralizam, ali i osigurati mirno rje�avanje socijalnih sukoba?
Op�i je dojam kako je EU u ovom trenutku (i zacijelo u idu�ih 10-ak - 20 god.) odve� zaokupljena samom sobom, a� da bi imala politi�ke volje i snage/sredstava ozbiljnije pozabaviti se migracijskom problematikom. No, istodobno pritisak tre�ih zemalja - siroma�nog dijela svijeta - neprekidno raste. Sebi�no zatvaranje u sebe, sustavno ignoriranje ostatka svijeta, represivne metode i gospodarski protekcionizam sigurno nisu dostatne da bi se kontrolirao nekontrolirani iseljeni�ki val. Tko na otvorenom moru ne prisko�i u pomo� brodu koji se potapa, i sam riskira vlastitu glavu...

Ameri�ki kompleks

Mnogi promatra�i dr�e kako se europska vanjska politika (ako je uop�e ima?!) uglavnom sastoji u pritu�bama i kritikama na ra�un one ameri�ke. EU nikako da se oslobodi kompeksa "ve�ega brata". Europski gospodarski gigant je na politi�koj razini nebrojeno puta (u ratu na na�im prostorima) pokazao i dokazao da je samo maleni patuljak, nevjerodostojna igra�ka u �vrstim rukama ameri�kog unilateralizma. Europskim du�nosnicima jednostavno nedostaje u�inkovitost, uvjerljivost, odlu�nost i jedinstvo, zbog �ega ostaju "kratkih rukava", nedore�eni, podijeljeni, nesposobni da nametnu vlastitu volju i odluke. Pravi lijek za ameri�ki kompleks sastoji se u ve�oj sigurnosti i svijesti u vlastita sredstva i mogu�nosti, u spremnosti da (kona�no!) preuzme vlastiti dio tereta i odgovornosti. U takvim razmi�ljanjima nisu rijetki samoironi�ni uzdasi poput: "Eh, da su europske zemlje napravile to i to...!"

Eti�ka obnova dru�tva

Da bi se �to bolje razumjela dana�nja situacija i �to uspje�nije usmjerio budu�i razvoj europskoga dru�tva, ono se mora podsjetiti na svoje kulturne i duhovne temelje na kojima je nastalo. Sredi�nji pojmovi tzv. europskoga duha sa�eti su u misaonim pojmovima kao �to su: briga o �ovjekovoj du�i, sposobnost logi�kog i racionlanog rasu�ivanja i odlu�ivanja, dostojanstvo �ovjeka kao ljudske osobe, razra�en i op�eprihva�en sustav eti�kih vrednota i normi pona�anja.
Najte�a zada�a dana�njeg (europskog) �ovjeka sastoji se u pronala�enju ravnote�e izme�u stalnoga tehnolo�ko-ekonomskoga razvitka i znatnoga zaostatka na eti�koj i socijalnoj razini. Drugim rije�ima, raskorak izme�u onoga �to �ovjek ima i onoga �to jest poprima zabrinjavaju�e razmjere. To vi�e, �to dana�nji mladi njeguju kult neposrednoga i lako ste�enoga. Posljedice takvoga razvoja stvari jesu dru�tvena anonimnost, duhovna izgubljenost/besku�ni�tvo, osje�aj besmisla/praznine �ivota, strah/bijeg od egzistencijalnih problema, rezigniranost itd. Ironi�no re�eno medicinskim rje�nikom: povijest bolesti i "dijagnoza" suvremenoga europskog dru�tva upu�uju na nu�nost ponovnoga o�ivotvorenja i primjene onih vrednota na kojima se ono od svoga nastanka temeljilo.
Ima li u toj obnovi dru�tva jo� mjesta, osje�aja, snage, volje i obzira za migrante? - pitanje je od sudbonosnog zna�enja ne samo za EU, ve� i za cijeli svijet.

Marijan Markoti�

objavljeno u: "Katoli�ki Tjednik", br. 31, 5.08.2007, str. 22-23.