Ljubu�ki vs. �iroki i Grude

Sporazumom u Daytonu uz mnoge druge loše stvari, stvorena je i ova „naša“ Zapadno-hercegova�ka �upanija, koju �ine op�ine Široki Brig, Grude, Ljubuški i Posušje (poredane po njihovoj trenuta�noj va�nosti).

Potaknut prigovorima poznanika i nekih drugih ljudi na moju, po njima, neopravdanu netrpeljivost prema Širokom Brigu, odlu�io sam dovršiti i objaviti ovaj tekst za koji se ideja rodila još prošle godine, ali zbog fakultetskih i drugih „obaveza“, te moje lijenosti, to sam stalno odga�ao. Zahvaljuju�i Internetu i ovom portalu (hvala uredniku) imam mogu�nost izraziti svoje mišljenje i komentirati odre�ene stvari i doga�aje, iako sam u biti nitko i ništa, prakti�no klinac. Ali klinac koji voli svoj Ljubuški i kojeg se jako ti�e što je njegov grad (da, Ljubuški  je grad) u zadnjih desetak godina gurnut u zape�ak u kojem mu nije mjesto i što se zbog toga ne razvija i ne napreduje onim tempom kojim bi mogao.

Ljubuški ?? a da, to je kraj Širokog !
Sporazumom u Daytonu uz mnoge druge loše stvari, stvorena je i ova „naša“ Zapadno-hercegova�ka �upanija, koju �ine op�ine Široki Brig, Grude, Ljubuški i Posušje (poredane po njihovoj trenuta�noj va�nosti). Za središte �upanije odre�en je Široki Brig, i tu je smještena �upanijska vlada na �elu s Viktorom Lasi�em (HDZ), za više informacija pogledajte slu�benu internet stranicu vlade ZH �upanije www.vladazzh.org (a da, �ak ne radi). �upanijska ministarstva, ostale �upanijske institucije i dr�avna poduze�a podijeljena su izme�u sve 4 op�ine, a racionalnost i ravnopravnost raspodjele je upitna, u biti nepovoljna za moj Ljubuški, za Posušje još i nepovoljnije. (pošto sam iz Ljubuškog, u tekstu se dr�im zapostavljenosti svoga grada, zato ne zamjerite što ne spominjem Posušje, koje je sigurno u još goroj poziciji)

Kasno ljeto 2004., iz ljubuškog Doma zdravlja idem ku�i niz jednu od vrlo rupastih ljubuških ulica, uz cestu 5-6 kamiona i bagera, taman radnici krpaju rupe. Slu�ajno obratim pozornost na natpise na vratima tih kamiona gdje piše ime poduze�a, i tamo „Putovi Grude“. Nešto mi pade na pamet, te izvadim iz d�epa Zdravstvenu iskaznicu (i to ovjerenu), i odmah iz prve na korici zapazim velikim crnim slovima istaknuto „Zavod zdravstvenog osiguranja �upanije Zapadno-hercegova�ke - Grude“, ispod toga „Podru�ni ured“ i na praznoj crti ru�no našvrljano Ljubuški. Tko bi mogao pomisliti da su se neko� Gru�ani ra�ali  u ljubuškom Domu zdravlja, a sad Ljubušaci u Grudama ovjeravaju svoje zdravstvene iskaznice (�alosno i jadno). Do�em ku�i, pronalazim Vojnu iskaznicu i �itam s onog pe�ata, pored onog BiH - FBiH, Federalno ministarstvo obrane, piše dalje: „Uprava za obranu Grude“, ispod „Odjel za obranu Ljubuški“. Hmmm...zanimljivo.

I onda se bacim malo u istra�ivanje, da vidim ima li išta u ovoj �upaniji, a da nije u Grudama ili Širokom.Što se ti�e razmještaja �upanijskih ministarstava, on se mo�e nazvati matemati�ki pravednim, jer od ukupno 8 ministarstava, po dva ministarstva su smještena u svakoj op�ini �upanije, ali pozornost treba obratiti na druge institucije i dr�avna poduze�a. Pored ve� prije navedenih, Zavoda za zdravstveno osiguranje i Uprave za obranu smještenih u Grudama, u Širokom Brigu su smješteni Agencija za privatizaciju Zapadno-hercegova�ke �upanije i �upanijski sud, a koliko sam upoznat, malo je falilo da do�e do ukidanja nekih op�inskih sudova, pa tako i onog u Ljubuškom, a da se to dogodilo, i radi najsitnijih stvari bi Ljubušaci morali po pravdu u Široki (kako ironi�no zvu�i).

Od dr�avnih poduze�a u Širokom Brigu je sjedište �upanijske Pošte, te Telekomunikacijski centar HT-a za ovu �upaniju, a u Grudama se nalazi sjedište Elektroprivrede Hz HB za ovu �upaniju, iako su Grude po potrošnji i pla�anju elektri�ne energije tek na �etvrtom mjestu u �upaniji, dok je na primjer Ljubuški na prvom mjestu (izvor EP Hz HB). Usput da spomenem da je i mobilni operater Eronet (više-manje dr�avno poduze�e) prije nekoliko godina iznenada premjestio svoje sjedište iz Ljubuškog u Grude, �emu je kumovala nezainteresiranost i nesposobnost ljubuške op�inske vlasti (naravno HDZ-ove). Ljubuški op�inari nisu htjeli dodijeliti Eronetu na korištenje poslovne prostore u jednoj od zgrada stare Duhanske stanice u središtu grada, koje bi Eronet renovirao i u njih smjestio svoje sjedište. Ali su zato tu istu zgradu prodali ljubuškom tajkunu i popularnom glumcu Milanu Lu�i�u koji je tu povijesnu zgradu iz doba Austro-Ugarske srušio po�etkom svibnja ove godine i na njezinom mjestu gradi svoj poslovni centar. E sad treba biti pametan i razmislit, da li bi Ljubuški više dobio ostankom Eroneta ili je prodaja zgrade Lu�i�u bila najprofitabilniji izbor (za ljubuške op�inare sigurno jeste…zgrabi lovu i briši).

HDZ - Zna se !?
No da se vratim na glavnu temu, kako su i zbog �ega sve te ustanove i dr�avna poduze�a završili u Širokom i Grudama, a ne na primjer u Posušju, ili �ak u Ljubuškom. Razloge zapostavljenosti Ljubuškog treba tra�iti u HDZ-u, kao centralnoj to�ki oko koje se vrte sva doga�anja na ovim podru�jima. Po�etkom rata u Grudama je formiran HVO te osnovana Hrvatska republika Herceg-Bosna što �e samim Grudama donijeti epitet „prijestolnica Herceg-Bosne“ te �e uz Široki Brig postati središte doga�anja me�u BiH Hrvatima.

U vrhovima HDZ-a BiH i HDZ-a Hrvatske (prije), neke od vode�ih uloga imaju (ili su imali) politi�ari porijeklom iz op�ina Široki i Grude, što se tim op�inama vra�alo u gospodarskom i financijskom smislu, još više u ja�anju politi�ke mo�i. Gospodarska korist se najbolje mo�e vidjeti u tome što se zastupništva poduze�a iz Hrvatske za BiH ve�inom nalaze u Širokom ili Grudama. Financijska korist se o�ituje u izvo�enju mnogih projekata koji iziskuju ve�e financijske izdatke poput izgradnje prometnica, sportskih dvorana, stadiona i sli�no. I dok je na podru�ju Širokog i Gruda izgra�eno nekoliko novih prometnica sa �ak tri trake poput one Grude - Posušje ili Široki - Mostar, Ljubuški je ostao prakti�no prometno izoliran sa starim i lošim cestama prema Grudama i Mostaru.
Ali zato treba pohvaliti ljubuške op�inare, jer dok su susjedi iz Širokog i Gruda u zadnjih 10 godina gradili prometnice sa tri trake, ljubuški HDZ-ovci su im parirali asfaltiranjem nekoliko uskih seoskih cesta (svaka im �ast). Što se ti�e ostalih projekata, treba samo napomenuti da je ono nešto sitno što se napravilo u Ljubuškom u zadnjih 10 godina, ve�inom rezultat nastojanja i financija lokalnih gospodarstvenika, kojih na sre�u ima dosta (kad ve� nemamo politi�are). Tako je Gradska dvorana u Ljubuškom napravljena prete�no ulaganjima i voljom direktora HRK Izvi�a�a Stanislava Muci�a, ina�e vlasnika gra�evinskog poduze�a koje je izvodilo radove. Osnovna škola Marka Maruli�a u Ljubuškom potpuno je obnovljena donacijama ljubuških gospodarstvenika te trudom tadašnjeg ravnatelja, a sadašnjeg predsjednika op�inskog vije�a Davorina Medi�a, dok je novoizgra�ena osnovna škola u Klobuku napravljena donacijama Klobu�ana ovdje i u inozemstvu, uz velike zasluge bivšeg �upnika fra Velimira Kozine koji je prikupljao novac. Nigdje ni spomena „naše“ �upanije, a naravno kad ona nema nikakve veze s tim projektima ili �ak vrlo malo.

Drugi veliki mo�ebitni razlog zapostavljenosti Ljubuškog le�i u dvije bitne �injenice. Za razliku od ostale tri op�ine u �upaniji koje su bile 99 % hrvatske, Ljubuški je bio manje „�ist“, to jeste imao je 7-8 % ne-Hrvata, ve�inom Muslimana.

�ak je i Mladen Naletili� Tuta jednom prilikom izjavio: „Imali smo grdnih problema sa Ljubušacima, ne�e na Muslimane, navikli s njima“. Uz to treba ista�i da je Ljubuški slovio kao pravaško uporište, jer je tu bilo sjedište HSP BiH (dok je bio samo jedan), tako da je tu bio smješten i sto�er Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) pod zapovjedništvom pokojnog Bla�a Kraljevi�a, u kojima je bio znatan broj Muslimana. Sve ovo treba uzeti u obzir, jer HDZ-u nije odgovarala takva multietni�nost niti konkurencija u obliku drugih stranaka, tako da je Ljubuški zapao prakti�no u politi�ku izolaciju.

Pošto sam kao ljubušak subjektivan u vezi svega ovoga, prenosim objektivniji komentar iz sarajevskog tjednika „Dani“ (ljeto 1999.) novinara Mile Stoji�a: „Mnogi nas �itatelj pri spomenu Herceg-Bosne automatski pomišlja na Grude, eventualno Široki Brijeg, kao nekakve njene centre. U stvarnosti, jedini istinski grad u zapadnoj Hercegovini bio je i ostao Ljubuški. Grude su zabito selo u Bekiji, koje je prvi put proglašeno op�inom tek 1955. godine, dok je Široki Brijeg bio tek poznat kao jak punkt franjevaca, jedno vrijeme i srediste Hercegova�ke franjeva�ke provincije. Me�utim, Ljubuški je mjesto koje je imalo a i u ovim paklenim vremenima ipak zadr�alo svojstva grada.“ Mo�da je tako bilo prije rata ili �ak 1999., ali dok Široki i Grude napreduju, Ljubuški ve� neko vrijeme stoji na mjestu, prije svega zbog nedostatka hrabrosti lokalnih HDZ-ovaca, koji se ne usu�uju boriti za ljubuške interese u �upaniji, ve� pokunjeno slušaju zapovijedi svojih strana�kih �elnika iz Širokog i Gruda, tako da u biti sudbinu Ljubuškog kroje neki Lasi�i i Mari�i iz susjednih op�ina.

"Prvaci" ljubuške politi�ke scene
Iako Ljubuški ima jednog Ivana (Ivi�a) Brki�a, �lana središnjeg odbora HDZ-a BiH i ministra financija ZH �upanije, on se izgleda zadovoljio asfaltiranjem cestica u svojim rodnim Studencima, što je izgleda trend me�u ljubuškim ministrima jer i drugi ministar u vladi ZH Ivan Paponja (MUP)  proširuje cestu do svog rodnog Lipna da mo�e bez problema pro�i  sa svojim širokim „genšerom“, a sina s gimnazijskom diplomom zaposlio je u Mirovinskom zavodu u Ljubuškom. Da ne bi ispalo da su za sve krivi ministri, treba spomenuti i dosadašnje na�elnike ljubuške op�ine.

Prvi me�u jednakima, ratni i poratni na�elnik do 2000.g., Vice Maji� (HDZ) popularno zvani Vodovod, koji je kao što mu i ime ka�e zaslu�an za izgradnju vodocrpilišta u Vitini i cjevovoda Vitina-Ljubuški, te time poboljšanje ljubuške opskrbe vodom. Digao naš Vice kredit od 5 milijuna maraka od Svjetske banke, iz Njema�ke kao donaciju dobio cijevi za cjevovod i napravio on sve to, potrošio svih 5 milijuna za posao od 2-3 milijuna, još cijevi dobio besplatno, ma bi�e da je s viškom love od kredita napravio on nama još nešto lijepo, samo što mi ne znamo (Vice ne budi skroman, slobodno reci). A Ljubušaci sad otpla�uju taj kredit (do 2035.g.) kroz cijenu vode koja je najskuplja u okolici, iako je ljubuška op�ina bogata izvorima vode (Vice od srca ti hvala).

Sljede�i, ali ne manje va�an, Markan Zeli� (HDZ) od milja zvan Skromni, na�elnik od 2000.-2004., napravio mnoge va�ne „kozmeti�ke zahvate“, uredio park, postavio rasvjetu i kante za sme�e (i to šarene), ali nije to ništa kao onaj velebni trotoar (nogostup za neupu�ene) sa rasvjetom od škole na Gra�inama pa do ispred njegove ku�e na Teskeri, da ne bi njegova djeca po cesti hodala (Markane tata si od zanata). Treba spomenuti da je i za njegova mandata dignut kredit od Svjetske banke, ali Markan bijaše skroman, samo milijun maraka kredita uze za obnovu vodonatapnih kanala u ljubuškom polju, unajmiše se „stru�njaci“ s Trome�e za jeftinu paru, i obaviše posao tako dobro da su lokalni seljaci dignuli uzbunu jer im kanali „predobro“ funkcioniraju, a do�e to i do Federalne televizije u emisiju „60 minuta“ u kojoj se veli�aju takvi „uspješni“ projekti naših politi�ara. Usput da spomenem da je za njegova mandata po�ela prodaja op�inskog zemljišta, od �ijeg se prihoda trebao napuniti op�inski prora�un, ali prodala se zemlja, a nigdje prihoda, unato� po�rtvovnosti pojedinih op�inara, koji su �ele�i pripomo�i op�inskom prora�unu, jeftino kupivši velike komade zemljišta, kasnije ih skupo prodavši privatnicima (kakva humana gesta).

Sadašnji na�elnik Nevenko Barbari� (HDZ), „tek“ je godinu dana na funkciji, pa još nije stigao polu�iti neke zna�ajnije rezultate, ionako umjesto njega ve�inu poslova obavlja njegov predsjednik op�inskog vije�a Davorin Medi� (HDZ). A što se ti�e toga ho�e li biti poslušan šefovima iz �upanijskog HDZ-a, ne sumnjam da ho�e, vidi se to po (ne)reakciji na ekocid koji zajedno po�iniše Elektroprivreda HzHB i Op�ina Grude nestru�nom izgradnjom hidroelektrane na Pe�-Mlinima koja je uvelike poremetila vodostaj rijeke Trebi�at (Tihaljina,Mlade), osobito vidljivo proteklog ljeta, �ime pravi velike probleme poljoprivrednicima u ljubuškom polju.

Na kraju, da ne bi ispalo da imam nešto protiv Gru�ana i Širokobri�ana, ne, naprotiv, zavidim im na snala�ljivim politi�arima koje imaju, koji se bore za napredak svojih op�ina, jer oni oštroumno razmišljaju, „bogatija op�ina = bogatiji politi�ar“, za razliku od ovih ljubuških beski�menjaka, sitnih d�eparoša i lokalnih šerifa koji ne vide dalje od svojih rodnih sela i punih d�epova.

Izvor: brdo / poskok.info

*****

Na portalu Poskok.info „posko�io“ je krajem 2005. godine jedan mladi Ljubušak, kojemu je, o�ito, bila „puna kapa“ i objasnio nama neupu�enima, kakva je situacija tada bila u Hercegovini. Mo�da se u me�uvremenu nešto i promijenilo, mo�da imena aktualnih politi�ara, ali, je li se promijenila i situacija? Mo�da nam netko i odgovori?

Komentare i/ili odgovore šaljite na adresu urednik@arhiva.croatia.ch