Me�unarodni simpozij na temu
Migrantske zajednice u sjevernoj i Ju�noj Americi

Bilješka o Prvom me�unarodnom znanstvenom skupu, Hrvatski studiji Sveu�ilišta u Zagrebu, Odjel za povijest, dvorana Zadar, 3. travnja 2009. godine, 9 – 16 sati

Organizator skupa: Institut za migracije i narodnosti, suorganizator Inštitut za slovensko izseljeništvo in migracije, ZRC SAZU, Ljubljana

Na skup su pozvani Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Slu�ba za Hrvate u inozemstvu (MVPEPI), Hrvatska matica iseljenika i nešto manje od 20 znanstvenika koji se bave iseljeništvom.

Za studente Odjela povijesti Hrvatskih studija, vjerojatno je mnogo toga bilo što prije nisu �uli. Za povratnike iz iseljeništva, sve je ve� odavno bilo poznato.

Izlaganje dr.sc. Marjana Drnovšeka o Odzivu slovenske i hrvatske katoli�ke crkve na iseljavanje u Sjedinjene Ameri�ke dr�ave 1913. bilo je interesantno za sve i vjerojatno su rijetki �uli za zajedni�ko zalaganje slovenskih i hrvatskih biskupa iz cijelog hrvatskog etnografskog podru�ja: Zagreba, Krka, Splita, Dubrovnika, Banja Luke, Mostara, �akova i Sarajeva (dr. Ivan Evan�elista Šari�) koji su se zauzimali za zaustavljanje iseljavanja. U iseljavanju vidjeli su rastakanje nacionalnog bi�a i identiteta obaju katoli�kih naroda.

Vjerojatno zbog �injenice što je vremena bilo malo, govornika s podu�im izlaganjima veliki broj, ostala su neodgovorena neka pitanja od interesa onima koji su manje zainteresirani za povijest a više za stvarne ciljeve hrvatske politike za iseljeništvo i useljeni�ke politike.

Govornica na temu „Pogled iseljavanja Hrvata u SAD od 1980. do današnjih dana“, nabrojila je ve�inu mjesta iz današnje Republike Hrvatske iz kojih su Hrvati iseljavali u SAD, a ni jedno mjesto iz BiH i drugih mjesta hrvatskog etnografskog podru�ja (Boke, Srijemske Mitrovice, Petrovaradina…)

Poznato je naime da se barem 50% hrvatskih iseljeni�kih zajednica sastoji od Hrvata koji su iselili iz mjesta koja se danas nalaze izvan granica Republike Hrvatske.

U izlaganjima se vidjelo potpuni nedostatak podataka o broj�anom stanju i drugim kategorijama hrvatskih iseljenika od 1990. do danas.

MUP, izvjestiteljska jedinica za statistike iseljenika i useljenika, kako je na sjednici Hrvatskog sabora rekao dr. Jakov Gelo, bivši ravnatelj Hrvatskog zavoda za statistiku, tom zavodu ne dostavlja podatke iz kojih bi bilo vidljivo koliko se Hrvata iseljava, a koliko ih se vra�a ili useljava, jer se i novim Zakonom o strancima svi useljenici bez hrvatskog dr�avljanstva smatraju strancima.

Iz jednog odgovora na zastupni�ko pitanje Damira Kaina MUP-u doznajemo da svake godine 10 000 osoba zatra�i prijem ili otpust iz hrvatskog dr�avljanstva. Koliko je jednih a koliko drugih, MUP ne ka�e niti mo�e re�i koliko je pripadnika hrvatskog naroda me�u onima koji tra�e primitak u hrvatsko dr�avljanstvo ili otpust iz hrvatskog dr�avljanstva.

Nepouzdanosti podataka doprinosi i va�e�i Zakon o prebivalištu i boravištu gra�ana, jer omogu�ava da netko ro�en npr. u Švicarskoj ima prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj, iako samo povremeno do�e na dan-dva u Hrvatsku a stvarno prebiva u Švicarskoj, dok drugi Hrvat tako�er ro�en u Švicarskoj voljom roditelja nema prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj pa nije bio du�an slu�iti vojni rok u Hrvatskoj.
 
Bez izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu gra�ana i bez Registra stanovništva, koji Hrvatska još nema, ne�e biti mogu�a realna hrvatska migracijska politika. Za osiguravanje sredstava u Dr�avnom prora�unu za projekte za iseljeništvo i za integriranje povratnika i useljenika, potrebno je imati pouzdane podatke.

Prioriteti Vlade su sada: Ulazak u EU, rješavanje grani�nog pitanja sa Slovenijom i anti recesijske mjere pa �emo vjerojatno još po�ekati dok gore navedena pitanja budu došla na dnevni red.

Za portal: I. H.