MEDIJI (NE)PROMIŠLJENO
SUPSUMIRAJU POJMOVE

Nije iznimna pojava, a nije ni nenamjerno, što se u nekim tiskovnim izdanjima u Hrvatskoj sustavno stavljaju, po nekom svojstvu, u�i pojmovi pod šire, pojedina�ni pod op�e, posebice ako je rije� o Hrvatima iz Bosne i Hercegovine. Naime, ako je jedan Hrvat iz BiH osumnji�en za neko krivi�no djelo, u tisku �e se pojaviti �lanci kako su Hrvati iz Hercegovine (NE iz BiH!) – kriminalci, što plašljivo djeluje na  ljude u Hrvatskoj i stvara odre�enu predod�bu o karakteru ljudi iz hercegova�kih krajeva.

Nije mogu�e stalno ukazivati na (ne)promišljene �lanke (iako to �esto �inim), koji se objavljuju u tisku, a ponekad ne mogu vjerovati svojim o�ima da se takvo nešto zlonamjerno mo�e uop�e objaviti u Hrvatskoj. Za objavu �lanka odgovoran je, u prvom redu, autor za istinitost iznesenih tvrdnja i izvore; nakon objavljenog �lanka odgovornost je na uredništvu glasila za vjerodostojnost sadr�aja.

To nije bio slu�aj sa Slobodnom Dalmacijom, kojau Spektru (18. 04. 2009.) donosi opširan osvrt Davorke Bla�evi� s nad naslovnicom: Što je nama naša Herceg-Bosna dala? - i naslovom: ''Herceg-Bosna: Tu�manov perec od trideset milijardi kuna''  Ispod naslova nalazi se fotografija na kojoj su: predsjednik Franjo Tu�man i Ante Jelavi� u društvu srpskih �elnika Miloševi�a, Karad�i�a i Krajišnika.

Na lijevoj strani od fotografije stoji tekst: ''Hrvati u BiH stimulirani  su novcem hrvatskih poreznih obveznika od po�etka rata u Bosni. Motivi milijunskih višegodišnjih transfera bio je i pridobivanje bira�kog tijela u 'dijaspori' za dnevnopoliti�ke svrhe u Hrvatskoj.'' Za ovakvu insinuaciju trebalo bi autoricu strpati,  ne u zatvor – nego direktno u pakao.

Nakon pro�itanog ovog priop�enja morali bismo, Hrvati u Bosni i Hercegovini i u iseljeništvu, podi�i optu�nicu protiv Davorke Bla�evi� i Slobodne Dalmacije  zbog nanesenih uvreda,  i tra�iti odštetu u tolikoj milijardskoj nadoknadi koliko je procijenjena vrijednost ''Tu�manovog pereca''.
 
Povod osvrtu, kako se iz sadr�aja mo�e razabrati, bila je otmica Ante Jelavi�a, nekadašnjeg visokog du�nosnika u HVO i Hrvatskoj Zajednici Herceg-Bosna, ali nije to baš tako novinarka niti osmislila niti prezentirala. Dakle, novinarka se stavila u ulogu ''povjesni�arke, istra�ne tu�iteljice, svjedokinje, odvjetnice i me�unarodne sutkinje.''

U �emu vidimo njezin promašaj?  O�ito je bila vo�ena mr�njom naspram bosanskohercegova�kim Hrvatima, pa se tek poslu�ila Jelavi�em da o�ita ''moralnu'' lekciju Hrvatima u BiH, odnosno bogatim Hercegovcima kako parazitski �ive na ra�un ''poreznih obveznika'' u Hrvatskoj.

Mi se ovdje ne �elimo stavljati u obranu Ante Jelovi�a, jer za to nismo pozvani, ali �elimo ukazati kakva je pravna dr�ava BiH u kojoj Hrvati imaju manje prava nego nacionalne manjine. Brojni sudski procesi, bez obzira na vrst optu�be, i izre�ene kazne Hrvatima u BiH ukazuju kakvo  ''pravosu�e'' vlada u tom bezakonju. 

S druge strane za optu�nicu na osnovu koje je osu�en Ante Jelavi� zbog ''krivi�nog djela zloupotrebe polo�aja ili ovlasti'' optu�en je i premijer Federacije BiH Ned�ad Brankovi�, a Izetbegovi�, sin Alije, ka�e da bi se moglo podignuti 100.000 takvih optu�nica u BiH.

Bljesak.info (20.04. 2009.) prenosi vijest iz banjolu�ke  Nezavisne novine koja je objavila imena 24 osobe koje su pobjegle dok su �ekale na izvršenje kazne, me�u kojima je i Ante Jelavi�. Tako�er, trojica Bošnjaka, bivši pripadnici Armije BiH, koji su osu�eni po 13 godina zatvora za zlo�ine u Grabovici, još su na slobodi! Ima oko 1.200 osu�enih koji �ekaju na odlazak u zatvor. Predsjednica Suda Medd�ida Kreso ocijenila je kako Dr�ava ne pokazuje interes za ja�anje suda u BiH.

Ovo su pravosudne �injenice u ''multietni�koj i multikulturalnoj'' BiH o kojima novinarka  Bla�evi� nema pojma, ili na koje nije htjela ukazati, jer to ne bi bilo u skladu s nakanama zbog kojih je napisan ovakav sulud  tekst.

Herceg-Bosna - ''bastardna paradr�avica''

Samo uspore�ivanje Herceg-Bosne sa ''Srpskom Krajinom'' je konsternacija i provokacija širokih razmjera, ali u kontekstu redoslijeda novinarka je našla opravdanje  u iskazima predsjednika Mesi�a. ''Ako  je to�no, a po logici pozicije na kojoj je do tada bio, isporu�ivalo se, kako je nakon razlaza s HDZ-om izjavio Stjepan Mesi�, dnevno oko tri milijuna njema�kih maraka za potrebe funkcioniranja bastardne paradr�avice Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Utemeljena je 18. studenog 1991. g., osniva� joj je bio HDZ, a bila je svojevrsna ina�ica paradr�avne tvorevine u RH, tzv. Krajine.''

Zbog jednog osumnji�enog kriminalca novinarka dovodi u pitanje Hrvatsku zajednicu u BiH i naslovljava Herceg.Bosnu ''ina�icom tzv. Krajinom,  srpskom tvorevinom u Hrvatskoj! Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna bila je jedini jamac opstanka Hrvata u BiH. Prema rije�ima njezinog današnjeg predsjednika Vladimira Šolji�a, ''tamo gdje je bila Herceg-Bosna Hrvati su ostali i opstali.''

Srbima u Republici Srpskoj, koja je stvarno ina�ica tzv. Krajine, svesrdno poma�e Srbija, Rusija i svjetsko pravoslavlje; Bošnjacima, odnosno muslimanima poma�u sve dr�ave islamskog svijeta, a Hrvatima, na �alost, ne samo što ne dolazi pomo� niotkuda, nego dolaze uzastopne  odnemo�i iz Hrvatske, preko tiska u Hrvatskoj. 

Kakav tek medijski lin� iz Hrvatske �eka hercegova�ke Hrvate zbog afere s generalom Branimirom Glavašem, koji je nakon što mu je izre�ena sudska presuda o dugogodišnjem zatvoru, došao u oazu - svoju drugu domovinu BiH?

Bosanskohercegova�ki Hrvati ne �ele stvaranje nikakve ''paradr�ave'' niti ''spajanje niti pripajanje Hercegovine mati�noj Hrvatskoj'', nego tra�e svoja prava u svojoj domovini, u svojoj Bosni i Hercegovini. Du�nost je Vlade u Hrvatskoj da pomogne svojoj subra�i u BiH, ne samo nov�ano nego i moralno, a to je veliko optere�enje za Mesi�a i njegove jugo-komunisti�ke i udbaške drugove.

Tako�er smeta ih, Mesi�a i drugove,  i dvojno dr�avljanstvo jer u tome vide ote�avaju�e okolnosti za ustoli�enje socijalisti�ke vlade, jer znaju da �e ''dijaspora'' uvijek dati svoj glas dr�avotvornoj stranci u Hrvatskoj. ''Dijaspora'', odnosno Hrvati u BiH i iseljeništvu su dr�avotvorni  Hrvati, a to su nebrojeno puta i dokazali inom i �inom.

Izvan Hrvatske �ivi više od 3,500.000 Hrvata koji su neizmjerno, s dolarima i srcem, pomogli u ratu protiv srpske agresije na Hrvatsku i BiH. Nakon rata opet je ta  ''dijaspora'' unosna za Hrvatsku. Mogu li se procijeniti milijardske ($) vrijednosti koje smo darovali poreznim obveznicima u Hrvatskoj?

Ali, usput re�eno, ''treba znati da Hrvatska daleko najviše prodaje  robe u BiH i da nema nas Hrvata u BiH, ne bi bilo ni blizu toliko hrvatske robe u Bosni. Lanjske godine Hrvatska je ovdje prodala 1,3 milijarde maraka. To ne mo�e ni u jednoj drugoj zemlji. Treba, dakle, gledati obostrano. Uglavnom, mnogo manje dobivamo nego što ovdje bude prodato robe iz Hrvatske. S druge strane, Hrvatska je od 1991. iz BiH dobila 180.000 Hrvata, koji su se tamo odselili. Pa, da su po 10.000 eura, to je 1,8 milijardi eura vrijednosti u ljudima. A da ne govorimo o nogometašima u reprezentaciji Hrvatske koji su iz BiH.'' konstatira Prof. dr. Franjo Topi�, (Dnevni avaz,  03. 04. 2009.) I nije to sve - što je  Herceg-Bosna Hrvatskoj dala.

Evo posla Davorki Bla�evi� neka sada napravi novu bilancu vrijednosti, unosnosti i izdašnosti, hrvatskih poreznih obveznika za ''Tu�manove perece'' u BiH. Neka podsjeti predsjednika RH Stjepan Mesi�e, koji se je oglušio o preuzimanju odgovornosti za Hrvate u BiH,  na odre�ene Daytonske obveze. Hrvatska je garant Daytonskog i Washingtonskog sporazuma o uspostavi muslimansko-hrvatske Federacije. Mesi� otvoreno podr�ava politiku bošnja�kih šovinista iz Sarajeva i Zenice,  stoga su ga �ak po�astili i sa doktorskom titulom.

Me�utim, dok se na nogometnim stadionima u Sarajevu pale hrvatske (''ustaške'') zastave predsjednik Mesi� ugoš�ava ef. Ceric, koji otvoreno zastupa stvaranje ''nacionalne dr�ave Bošnjaka''.  Stoga ne treba se �uditi što je  ef. Ceri� izjavio da je predsjednik Mesi� ''za BiH više od prijatelja, on tuma�i tu zemlju, kao dr�avu koja ima svoje granice i posebna je što je najmultinacionalnija i najmultikulturalnija zemlja nakon raspada bivše Jugoslavije.'' (Hina, 17. 04. 2009.)

Makar i ironi�no, Mesi�evo tuma�enje je to�no: kava su prava imali Hrvati u bivšoj Jugoslaviji ista takva, a mogli bismo re�i i manja prava imaju danas Hrvati u BiH. Nemo enim potest personam diu ferre. 

Zaklju�na misao

Nedavno sam u jednome osvrti napisao da je dosta cmizdrenja o teškom polo�aju Hrvata u BiH i njihovom iseljavanju, nego treba najprije pogledati kakvi su me�usobni odnosi petnaest politi�kih stranaka sa hrvatskim predznakom, koje se ne mogu dogovoriti �ak ni o izboru hrvatskog gradona�elnika u Mostaru. Pustimo na stranu �injenicu da su Bošnjaci izabrali i hrvatskog predstavnika (Komši�a) u Predsjedništvo Parlamenta BiH.

Hrvatski politi�ari ne govore o strategiji BiH za provedbu Aneksa VII. Naime, prema pisanju Ve�ernjeg lista (10.04. 2009.)  ''U ovom trenutku više od 22.000 Hrvata �eli se vratiti svojim domovima u BiH. U  Republiku Srpsku povratak �eli 12. 255 Hrvata, a u Distrikt Br�ko �eli se vratiti 1.003 Hrvata.''

Nije lako biti Hrvat u BiH, a nije ni ugodno biti bosanskohercegova�ki Hrvat u Hrvatskoj: za one u BiH mogli bismo re�i da su - 'ko na vru�oj tavi', a za one u Hrvatskoj da su - 'kao u vreloj vodi'. Dakle, nema velike razlike u ''ugo�aju'', ali ipak je �ovjeku ugodnije biti na svom ognjištu nego biti nepo�eljan gost, pa makar i u mati�noj Hrvatskoj.  Patriae solum omnibus carum est.

Napisao: Rudi Tomi�

*****

Kada se nešto kritizira, red je i pokazati što se kritizira! Da bismo vidjeli o �emu Rudi Tomi� piše i što ga posebno smeta u spomenutom �lanku, pogledajmo dolje i �lanak Davorke Bla�evi� na koji se Rudi Tomi� osvr�e.

Netko �e se slo�iti s mišljenjem Rudija Tomi�a, netko ne�e, a bez da zauzme stav o toj temi, objavljuju�i i kritiku i kritizirani �lanak, portal cijenjenim �itateljima portala prepušta da si sami stvore osobno mišljenje o toj temi.

 

ŠTO JE NAMA NAŠA HERCEG-BOSNA DALA?
Herceg-Bosna: Tu�manov perec od trideset milijardi kuna

Hrvati u BiH stimulirani su novcem hrvatskih poreznih obveznika od po�etka rata u Bosni. Motiv milijunskih višegodišnjih transfera bio je i pridobivanje bira�kog tijela u ‘dijaspori’ za dnevnopoliti�ke svrhe u Hrvatskoj.

Uspio je pobje�i! Sva sre�a da je tako, jer otkako se pronio zloguki glas da je jedan od najve�ih hrvatskih mu�eva u “svim hrvatskim zemljama” otet, cijelo se hrvatsko nacionalno bi�e duboko uznemirilo. Bezmalo su hrvatske puške ponovno oka�ene o NATO-hrvatsko rame krenule “po šumama i gorama” u potragu za jednim i jedinim nam Antom Jelavi�em.
Bivšim predsjednikom HDZ-a BiH i hrvatskim �lanom Predsjedništva susjedne nam dr�ave. Jelavi� je �rtva klasi�nog mafijaškog obra�una tzv. zagreba�kog krim-miljea, kako je to izvorno posvjedo�io. Zašto bi pošten �ovjek, hrvatski vitez, domoljub i biznismen uop�e bio na meti podzemlja?

Taj isti “odli�nik”, stasao na “povijesnoj ideji” Tu�manova establishmenta o banovinskim granicama neovisne Hrvatske, kojom bi se Hercegovina napokon “prisajedinila matici zemlji”, još je 2005. pobjegao glavom bez obzira iz BiH. Ravno u Hrvatsku. Kud �e suza nego na oko. Pravo u metropolu. Doduše, jedno se vrijeme skrivao.

Što skrivao, šetao po Splitu. Ali, pretijesno je to bilo za njega, te se visokopotentni politi�ar “hrvatske komponente” iz BiH komforno smjestio u Zagrebu, siguran od bosanske “ruke pravde” kojoj je, uz svesrdnu pomo� “generalskog zbora” raspuštenog HVO-a, izmakao. Naime, što?

Jelavi� je kao direktor Hercegova�ke banke, utemeljene 1996. radi legaliziranja transfera novca iz Hrvatske za pomo� Hrvatima, posebice ratnim stradalnicima u BiH, nepravomo�no osu�en na 10 godina zatvorske kazne zbog milijunskih pronevjera u toj banci. No, uspio je uo�i izricanja presude na Sudu BiH pobje�i u Hrvatsku. Proteklih je godina mirno, poput najve�eg pravednika, �ivio u Zagrebu, ni�im uznemiravan (jer Hrvatska ne izru�uje svoje dr�avljane, osim u slu�aju haaških optu�nica), sve dok se nepoznati netko nije drznuo − oteti ga!

Ali, kako nije rije� o tek obi�nom smrtniku, nego o prvorazrednom “junaku našeg doba” za kojega je �ak i predsjednik Mesi� na Pantov�aku primao intervencije (Jambo), neopreznim je otmi�arima, misterioznih motiva, uspio umaknuti. Sada je opet na sigurnom. Svoj na svome. U zagreba�kom domu, u krugu obitelji, gdje �eka ishod ove drame. Ho�e li se dvije dr�ave sporazumjeti o njegovu izru�enju BiH ili �e mu se suditi pred hrvatskim sudom? Ili �e jednostavno pustiti �ovjeka u miru da u�iva u svojim ste�evinama?

Ina�ica tzv. Krajine
To je njemu njegova “Herceg-Bosna” dala: em dva dr�avljanstva, em novac HB banke (optu�en za desetak pronevjerenih milijuna), em generalsku potporu u bijegu, em poduzetnost u stjecanju, investiranju i situiranju obitelji i njihovih potomaka. A što je nama Herceg-Bosna dala? O tomu zapravo nema pouzdanih podataka, jer su putevi odljeva novca iz hrvatskih prora�unskih kasa u takujine hercegova�ke politi�ke elite tajnoviti i krivudavi. Koliko je kojim stizalo, to sam Bog znade. Pogotovu gdje je sve to nestajalo...

U svakom slu�aju, Hrvati u BiH stimulirani su novcem poreznih obveznika iz RH od 1992., s po�etkom rata u Bosni, a radi �ega je bila osnovana Hrvatska banka Mostar, iza koje su tada stajale Zagreba�ka, Splitska i Privredna banka te nekoliko sna�nijih hrvatskih tvrtki, me�u kojima i “Klariko Vo�e” Jure Klari�a i druge. Poslije se novac iz Mostarske preusmjeravao u Hercegova�ku banku, kojoj je na �elu bio Jelavi�. Tako je to išlo sve do šestosije�anjskog sloma HDZ-a 2000. g.

Koliko je do tada, tijekom tih osam godina, stiglo novca iz “domaje” za pomo� ugro�enoj bra�i Hrvatima u BiH, teško je re�i. No, radilo se o desecima milijardi kuna, procjenjuje se oko 30! Ako je to�no, a po logici pozicije na kojoj je do tada bio, isporu�ivalo se, kako je nakon razlaza s HDZ-om izjavio Stjepan Mesi�, dnevno oko tri milijuna njema�kih maraka za potrebe funkcioniranja bastardne paradr�avice Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Utemeljena je 18. studenoga 1991. g., osniva� joj je bio HDZ BiH, a bila je svojevrsna ina�ica paradr�avne srpske tvorevine u RH, tzv. Krajine.

Herceg-Bosna je stvorena kao zajednica 30-ak op�ina s prete�no hrvatskim stanovništvom i još 10-ak dijelova op�ina. Na tom je podru�ju, fiktivno i neustavno integriranom voljom politi�ke hrvatske vrhuške u BiH, po popisu iz 1991. g. �ivjelo 1.179.394 stanovnika, od kojih 543 tisu�e Hrvata (46 posto), 368 tisu�a Bošnjaka (31 posto) i 194 tisu�e Srba (16 posto).
U prvoj je fazi djelovala kao Hrvatska Zajednica Herceg-Bosna, a 1993. g. prerasta u tzv. Republiku. Kao politi�ka i teritorijalna cjelina ukinuta je potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 1994. g. Prvi je predsjednik HRHB bio Mate Boban, a drugi i zadnji Krešimir Zubak. U me�uvremenu je ta kvazidr�ava konstituirala �ak i svoj Zastupni�ki dom koji donosi zakonske i druge akte, samostalno vodi politiku itd.

Krah ideje o Hrvatskoj u njezinim “povijesnim granicama ”nastupio je formalno ukidanjem Herceg-Bosne u kolovozu 1996. g. Tada je, prema popisu stanovništva koji je proveo UNHCR, u BiH �ivjelo ukupno 3,9 milijuna stanovnika, me�u kojima Hrvata 571.317 ili 14,6 posto.

Povezivanje
Od tada, susjedna dr�ava koja �ivi pod stalnim protektoratom me�unarodne zajednice, pokušava mukotrpno povezati svoje duboko dezintegrirano tkivo u jednu multietni�ku, gra�ansku dr�avu. Daytonski sporazum doista je donio prekid rata u Bosnu, ali ne i mir u njegovoj punini i stabilnosti. S jedne strane strši Dodikova Republika Srpska, koja latentno prijeti secesionisti�kim priklju�enjem Srbiji, iskompleksiranoj ratnim porazima i gubitkom Kosova.

S druge je tzv. hrvatska komponenta BiH koja sustavno tra�i status “tre�eg entiteta”, i ma koliko da je formalno arhivirana Herceg-Bosna, ideja o autonomiji, visokom stupnju samostalnosti hrvatskog entiteta i te kako je �iva. Doduše, nekadašnji hrvatski politi�ari u BiH, prete�ito okupljeni u HDZ-u, kasnije pocijepanom u dvije strane iste medalje (HDZ BiH i HDZ 1990.), u dobrom su se broju pretvorili u tajkune, biznismene, stasale na ratnom profiterstvu subvencioniranom novcem RH poreznih obveznika, a sve u ime “hrvatskog nacionalnog jedinstva” i ostraš�enog domoljublja.

U biti, osim financiranja oru�ja i opreme za HVO, ratne logistike i funkcioniranja paradr�avne tvorevine, motiv milijunskih višegodišnjih transfera “mekom granicom” bio je posve pragmati�an. HDZ Franje Tu�mana, a poslije i Ive Sanadera, trebao je bira�ko tijelo bosanskohercegova�ke “dijaspore” kako bi podebljao izborni konto “uvoznom robom” koja je gotovo u cijelosti bila na dispoziciji “zajedni�arima”, a što se godinama solidno fudravalo “dotacijama” BiH ispostave HDZ-a.

Razumije se da su strana�ki prvaci od te pomo�i najviše profitirali, odreda se zbrinuli, osigurali nekretnine, pokretnine, a bogme i solidne (saborske, ministarske, tajni�ke i ine) sinekure. Ve�ina ih ima dvojne adrese: stalnu i pri�uvnu, BiH i hrvatsku. Jedna od perjanica uz osu�enog Jelavi�a je i Ljubo �esi� Rojs, koji je u rat ušao kao voza� autobusa, a izašao sa 66. pukovnijom kao vlasnik teške mehanizacije, strojeva anga�iranih najprije na probijanju ratnih putova, a u mirnodopsko vrijeme autocesta.

�esi� je tako�er bio optu�en, pa�e, i za ratni zlo�in (ubojstvo srpskih zarobljenika), ali i za malverzacije sa 66. pukovnijom. Nije mu se dogodilo ništa, pa je �ovjek, velik kakav ve� jest, zaplakao od sre�e! U tu vrsnu ligu hercegova�kih prvaka koja je ušla u hrvatsku reprezentativnu postavu za mandata “selektora” Gojka Šuška, bivšeg ministra obrane RH, spada i notorni Vice Vukojevi�, �iji su krimeni ostali nedokazani (silovanje mlade Bošnjakinje), a uspeo se sve do Ustavnog suda, odakle je otišao i u mirovinu.

Duh Herceg-Bosne i dalje �ivi, što dokazuju osebujni likovi koji nakon svakih parlamentarnih izbora u ime hrvatske dijaspore iz 11. izborne jedinice zasjednu u Hrvatski sabor. A i novac i dalje odlazi, primjerice za kreditiranje obnove i izgradnje Mostarskog sveu�ilišta �ak 533 milijuna...

Lijanovi�i kao alternativa Širokobriješka obitelj Lijanovi�i jedina je, �ini se, ozbiljna alternativa i opozicija hercegova�kom HDZ-u. Jerko Ivankovi� Lijanovi� zastupnik je u Skupštini BiH, lider gra�anske opcije − Narodne stranke “Radom za boljitak”, koja je multietni�ka baš kao i Bosna kakvoj pri�eljkuje opstanak i budu�nost. − Mi smo uvezli u BiH politi�ko organiziranje iz Hrvatske i htjeli smo jednu politiku implementirati u posve drugim uvjetima − jednonacionalnu organizaciju iz RH u višenacionalnu BiH. To ne mo�e dati rezultat, jer je to kao da masline iz Dalmacije pokušate saditi u Bosni. Ne�e ra�ati − objašnjava nam Jerko Lijanovi�. Smatra da se Hrvati u BiH moraju organizirati kroz višenacionalne stranke, sukladno zemlji u kojoj �ive, i preko njih ostvariti svoja politi�ka prava. − U Narodnoj stranci to smo po�eli prije sedam godina i dokazali da je mogu�e − isti�e. No, �injenica je da su ih optu�ili za kupovanje glasova na prošlim parlamentarnim izborima. − To radi HDZ, troše�i pred svake izbore prora�unski novac RH za krpanje rupa na cesti i simboli�ko presijecanje kojekakvih vrpci. Ja sam predlo�io Skupštini BiH zakon o obveznom glasovanju kako bi se pospješio proces demokratizacije zemlje. Predvidio sam da svaki bira� ima pravo na naknadu troškova izlaska na izbore u iznosu od 100 KM, i ostajem i danas kod toga − odgovara na optu�be Lijanovi�. Ne protivi se glasovanju Hrvata iz BiH za Hrvatski sabor, ali dr�i da na te izbore trebaju izlaziti neovisni kandidati, a ne politi�ke stranke iz RH, koje se ionako pojavljuju samo pred izbore. Financijska pomo� Hrvatima u BiH mogla bi, veli, biti i ve�a, ali je treba dozna�ivati izravno u prora�une �upanija s hrvatskom ve�inom jer one najbolje znaju što su im prioriteti i bile bi odgovornije za trošenje tog novca. Jerko Lijanovi� tako�er smatra da hrvatski narod u BiH mora imati autonomiju, poboljšati svoju ustavnopravnu poziciju i ekonomski oja�ati, kao što mu se od 1990. obe�ava. − A 19 godina poslije broj�ano smo prepolovljeni, ekonomski nejaki i ustavnopravno nejednaki − ka�e Lijanovi�. Sve se to mo�e izmijeniti, a Jerko je uvjeren i da ho�e, na idu�im op�im izborima dogodine, na kojima Narodna stranka njega kandidira kao hrvatskog �lana Predsjedništva BiH, a njegova brata Mladena za premijera. − Uz te dvije klju�ne pozicije i dobar izborni rezultat Narodne stranke kakav o�ekujemo, pokušat �emo promijeniti ono što sve ove godine nismo mogli, jer �emo napokon imati ve�inu − optimisti�no poru�uje Jerko Lijanovi�.

 

Izvor: Slobodna Dalmacija - Nedjeljna, napisala Davorka Bla�evi�