Poklonili im ribu za odgodu ulaska u EU
vi�e 200 milijuna eura gubitka,
ali i oko 600 milijuna eura dobitka za svaku godinu odgode

Politi�ari EU, kr�e�i me�unarodno pravo, tra�e od Hrvatske �ak i ono na �to njihove dr�ave nikad ne bi pristale. Cilj im je samo domo�i se svega �to je u posjedu hrvatskog naroda. Podani�ki raspolo�eni politi�ari u Hrvatskoj su strancima (najvi�e u EU) ve� u bescjenje prodali, bolje re�i poklonili banke, tvornice, hotele, energetske objekte i sirovine, medije, pa �ak i branitelje ..., stoga valjda misle da im trebaju pokloniti i sva bogatstva mora i podmorja. Koja je razlika izme�u njih iz EU koji to �ele posti�i tobo�njim pregovorima i onih koji su to �eljeli ostvariti oru�jem - agresijom, a koji i dalje nesmetano prijete? Nije li cijena samostalnosti Hrvatske, pla�ena �ivotima i krvlju njenih stanovnika i �tetama ratnih razaranja, bila previsoka, da bi se je politi�ari odrekli?. Nasuprot posvema�njem podani�tvu prema inozemstvu u zemlji su uveli strogu kontrolu informiranja, strah i bezakonje. Ipak, poklanjanjem ribe ostvarili su u biti, iako toga nisu niti svjesni, sjajan politi�ki potez za Hrvatsku.

 

�lanak dramati�na naslova: "ODGODA ULASKA U EU Posljedice mogu biti, blagore�eno, dramati�ne -Hrvatska bi mogla godi�nje gubiti 200 milijuna eura", objavljen u Ve�ernjem listu i posve iznena�uju�a� odluka politi�ara o odgodi primjene ZERP-a, odnosno poklanjanju ribe Italiji i Sloveniji na "odre�eno" vrijeme - do ulaska Hrvatske u EU, potaknuli su me da si poku�am razjasniti �to zaista zna�i ulazak Hrvatske u trgova�ku zajednicu EU kojem, moglo bi se re�i posve podani�ki i dogmatski, te�e gotovo svi na�i politi�ari, bez obzira na stranke. Razum im pri tom ne treba, jer su im valjda ponudili u zamjenu ne�to drugo. Poslu�no ispunjavaju sve �to se od njih zahtijeva, bez obzira na pravednost i utemeljenje na moralu i zakonima, �to im politi�ari EU ponekad name�u, a �esto to rade i kad to nitko od njih i ne tra�i (valjda kako bi im se umilili), ne pitaju�i stanovni�tvo �to o tome misli. Bave se �ak i mijenjanjem ustava RH kako bi lak�e "privoljeli" stanovni�tvo da ga tamo, �edna preko vode, povedu - jednom.... Naime iz odlu�ivanja u referendumu o EU �ele izbaciti oko pola milijuna nepostoje�ih bira�a koji im ina�e u onome �to nazivaju izborima, nimalo ne smetaju. Politi�ari EU, kr�e�i me�unarodno pravo, tra�e od Hrvatske �ak i ono na �to njihove dr�ave nikad ne bi pristale. Cilj im je samo domo�i se svega �to je u posjedu hrvatskog naroda. Koja je razlika izme�u njih iz EU koji to �ele tobo�njim pregovorima i onih koji su to �eljeli posti�i oru�jem - agresijom, a koji i dalje nesmetano prijete (iz Srbije, ali i na teritoriju Hrvatske)? Nije li cijena samostalnosti Hrvatske pla�ena �ivotima i krvlju njenih stanovnika i �tetama ratnih razaranja bila previsoka, da bi se je politi�ari odrekli na takav na�in? Podani�ki raspolo�eni politi�ari u Hrvatskoj su strancima (najvi�e u EU) ve� u bescjenje prodali, bolje re�i poklonili banke, tvornice, hotele, energetske objekte i sirovine, medije, pa �ak i branitelje ..., stoga valjda misle da im trebaju pokloniti i sva bogatstva mora i podmorja. Pa dajmo im onda i tu na�u ribu, na� tzv. hrvatski gospodarski pojas, jer Sloveniji i Italiji nije dovoljan njihov za �ije progla�enje nisu nikog pitali, nego to tra�e samo od Hrvatske, pa �e nastaviti s Hrvatskom (tj. njenim sretnim politi�arima) beskona�ne pregovore o ulasku Hrvatske u tu zajednicu sve dok im njihovi poslu�nici u Hrvatskoj ne poklone i sva preostala materijalna dobra kojima jo� Hrvatska raspola�e na kopnu, moru i podmorju. Treba li one koji to �ine mo�da zbog toga poslati na promatranje u neku "instituciji", izbaciti ih s posla, ostaviti bez dohotka za �ivot... kao �to oni non�alantno �ine sa svima onima koji im se usude suprotstaviti �injenicama? Nasuprot posvema�njem podani�tvu prema inozemstvu u zemlji su uveli strogu kontrolu informiranja javnosti, strah i bezakonje.

U spomenutom �lanku u Ve�ernjem �ali se Hrvatska udruga poslodavaca da �e zbog odgode imati velike �tete. Zbog te udruge, i njene bojazni za kapital koji su hrvatski tajkuni, otev�i ga stanovni�tvu u ratu i poslije, brzopleto ulo�ili u Srbiju - zemlju radikalnih nacionalista (odgovorni za ratove u biv�oj Jugoslaviji), te onih u Hrvatskoj koji su se u ratu borili protiv svoje Domovine, koalicijska vlast (s takvima) jo� nije priznala posve legitimnu neovisnost Kosova, boje�i se pritom da i sama ne postanu tzv. oporba. Stav te udruge (jedne od 32 tisu�e udruga u Hrvatskoj) politi�ari slu�aju i podr�avaju, a ono �to o svemu misli puk, uop�e ih ne zanima. Za�to je to tako? Tko ih je takve izabrao i da li ih je uop�e izabrao? Da li im itko jo� i�ta vjeruje u ono �to govore? Govore da �ele u EU, a �ine sve da tamo Hrvatska ne do�e.

Ekonomski institut, u �lanku u Ve�ernjem u prilog spomenute udruge, dramati�no isti�e da �e �tete odgode pregovora s EU biti ve�e od 200 milijuna eura godi�nje. Da li je to ba� tako? Po svemu sude�i zaista �e ono �to �e Hrvatska izgubiti, �to bi dobivala godi�nje kroz fondove i druge vidove transakcija od EU, biti takvog visokog iznosa. Naime prema studiji prihoda i rashoda Hrvatske kada postane �lanica EU, izostati �e prihodi tog iznosa. Prema toj studiji objavljenoj 2004. godine u izdanju Instituta za javne financije RH, o kojoj se malo govori u javnosti, jer se ne dopada politi�arima jer je dala prihode ali na njihovu �alost i rashode eventualnog �lanstva Hrvatske u EU, neto prihod Hrvatske �e biti 1,676 milijardi kuna/god, odnosno prema sada�njem te�aju 1 eura = 7,302 kuna� taj prihod bi iznosio 229 milijuna eura/god. Dakle �tete svake godine odgode �lanstva Hrvatske u EU biti �e jo� i ve�e nego je napisano u Ve�ernjem listu.

Spomenuta studija Fiskalni aspekti pridru�ivanja autora: J. Cuculi� (IMF), M. Faulend i V. �o�i� (HNB)[ Fiscal aspects of accession: Croatian Accession to the European Union, Institutional Challenges, IJF, Zagreb 2004] dostupna na Internetu, jedina daje meritoran prikaz prihoda i rashoda Hrvatske u slu�aju njena �lanstva u EU.

U studiji na str. 61. dani su tabelarno podaci o spomenutom prihodu Hrvatske koji bi Hrvatska ostvarila iz razli�itih izvora EU u 2007. godini da su je primili u EU kako su to politi�ari u Hrvatskoj �eljeli, ili su bar tako govorili, ili samo sanjali. I sada tek dolazi ono najzanimljivije. U �lanku u Ve�ernjem listu nigdje se ne spominje koliko �e Hrvatska dobiti odgodom pregovora sa EU, odnosno odgodom njena ulaska u tu trgova�ku zajednicu, a prema spomenutoj studiji vrsnih autora (iz MMF i HNB) dobiti �e mnogo vi�e nego �to �e izgubiti. Ono �to se politi�arima ili mo�nim interesnim grupama ne dopada, o tome se ne pi�e. To se pre�u�uje. Ne mora se lagati. Za manipulaciju dovoljno je stanovni�tvu ne pokazati "drugu stranu medalje" - tj. tro�kove eventualnog �lanstva u EU. Naime ukupni rashodi - obveze koje �e Hrvatska imati prema EU prema spomenutoj tabeli na str. 61. iznose -4,32 milijarde kuna/god, odnosno -592 milijuna eura/god. Te rashode �ine: a) uplate u EU prora�un i EIB: carine -534 milijuna kuna; PDV -338 milijuna kuna; bruto nacionalni dohodak (0,76%) -1,900 milijardi kuna; uplata Velikoj Britaniji -177 milijuna kuna; Europska investicijska banka -75 milijuna kuna; b) izdaci za prilagodbe: uskla�ivanje carina i pitanja okoli�a -1,296 milijardi kuna. Detalji o razlozima svakog pojedinog tro�ka obrazlo�eni su u studiji i zainteresirani ih mogu prou�iti. Silna EU administracija je skupa. Mnogo je skuplja od one u Hrvatskoj. Dakle, svaka godina odgode �lanstva Hrvatske u EU stoga zna�i dobitak za Hrvatsku od 592 milijuna eura, pa je ono �to Hrvatska odgodom izgubi (229 milijuna eura) osjetno manje (gotovo tri puta) od onog �to dobiva.

Stoga, prema rezultatima u studiji, razlika prihoda i rashoda iznosi� -2,644 milijardi kuna/god (1,676 - 4,329) ili - 370 milijuna eura/god (229 - 592). Za usporedbu koliki je to iznos vrijedi napomenuti da su �tete od elementarnih nepogoda u Hrvatskoj u prosjeku tek oko 1,5 milijarde kuna/god. Dakle, �lanstvo Hrvatske u EU zna�iti �e godi�nje umanjenje prora�una RH za najmanje 2,644 milijarde kuna ili 370 milijuna eura. Dakako to bi bilo pod uvjetom da se novac - prihod koji bi pristigao iz EU u Hrvatskoj posve djelotvorno iskoristi, ali s obzirom na to kako politi�ari u Hrvatskoj ve� godinama raspodjeljuju novac dr�ave (po bliskim im interesnim grupama, po poznanstvima i rodbinskim vezama) najvjerojatnije to ne�e biti tako. Uostalom, to se ve� pokazalo s novcem iz tzv. pred pristupnih fondova EU.

Mo�e se postaviti pitanje, ako su podaci o tom velikom gubitku prora�una u Hrvatskoj u korist EU to�ni (a za�to ne bi bili?), za�to se EU odri�e tog prihoda i ne primi Hrvatsku u �lanstvo EU �to prije? Razlog je opet u poslu�nim politi�arima u Hrvatskoj. Ako oni dobrovoljno poklanjaju �lanicama EU sva dobra koja one za�ele, za�to bi je primili u EU, a poklonili su velikodu�no samo npr. u energetici - Projekt razaranje energetike - milijarde eura, da slanje nafte i derivata agresoru usred rata ni ne spominjemo. Stoga se EU mo�e odre�i i tog za nju malog iznosa od 370 milijuna eura/god sve dok joj ne poklone i sve preostalo, a do tada �e "pregovarati". Za ono, pak, za �to politi�ari u Hrvatskoj pod pritiskom javnosti hine da brane hrvatske interese (npr. interesi ribara), kao �to je npr. progla�enje ZERP-a odnosno gospodarskog pojasa, odmah "pada" ucjena EU, odustanite od ribe za Talijane i Slovence ili od pregovora o ulasku Hrvatske u EU ne bude ni�ta.��

����������� U dana�njem svijetu nitko ni�ta ne poklanja. Valjda to �ine samo politi�ari u Hrvatskoj, te olako poklanjaju strancima ono �to nije njihovo, a istovremeno vlastitom osiroma�enom stanovni�tvu uvode kazne za prekopavanje po kantama za otpad. Dakle odgodom �lanstva u EU, ako je to�no �to pi�e u spomenutoj studiji a nema razloga za sumnju, Hrvatskoj �e ostati u prora�unu taj iznos, odnosno imat �e godi�nje korist od 370 milijuna eura. Dakle, �to je ulazak Hrvatske u EU vremenski dalje to �e biti vi�e koristi za Hrvatsku. Tome dakako treba dodati i iznos od oko 250 - 300 milijuna eura na koliko procjenjuju vrijednost izlovljene ribe iz na�eg dijela Jadrana, koja prema me�unarodnom pravu o gospodarskom pojasu pripada Hrvatskoj.

Stoga najnovija posve iznena�uju�a odluka politi�ara u Hrvatskoj o odgodi primjene ZERP-a do ulaska Hrvatske u EU, odnosno poklanjanje ribe Italiji i Sloveniji samo �e jo� vi�e odgoditi ulazak Hrvatske u EU. Zar �e se Italija i Slovenija zalagati da Hrvatsku prime u EU (kada su se sada digli na "zadnje noge" jer je Hrvatska imala namjeru primjenjivati ga), ako bi im prijemom Hrvatske u EU bio uskra�en toliki novac (vrijednost izlovljene ribe) koji bi ostao u Hrvatskoj primjenom ZERP-a? To ne bi povjerovalo niti malo dijete. Stoga su si politi�ari "zabili autogol" u svojim nastojanjima ulaska u EU, jer su ga odgodili na neodre�eno vrijeme, ali su time nesvjesno pomogli Hrvatskom narodu sa 370 milijuna eura "�lanarine" koja ostaje u Hrvatskoj, a odmogli svjesno sa 250 - 300 milijuna eura poklonjene ribe. Da su donijeli odluku da �e dozvoliti ribolov strancima poslije ulaska Hrvatske u EU, mogao bi se taj �in razumjeti kao nastojanje za br�i ulazak Hrvatske u EU. Stoga su poklanjanjem ribe ostvarili u biti, iako toga nisu niti svjesni, sjajan politi�ki potez za Hrvatsku� - odgodu ulaska u EU ("�lanarina" za u EU je skuplja od poklonjene ribe), koji bi bio jo� i bolji da nisu poklonili niti ribu. Ipak ostaje otvoreno pitanje za�to onda govore da �ele �to prije u EU. Mo�da politi�are koji su izgubili svaku vjerodostojnost, treba poslati na promatranje, jer im ne�to u na�inu zaklju�ivanja nije u redu ili je u pitanju samo te�ka korumpiranost bez sankcija. Za sada su u posjed EU unijeli samo brojna materijalna dobra hrvatskog naroda, a to �e to po svemu sude�i �initi i dalje sve dok im to osiroma�eno stanovni�tvo dopu�ta, a za narod ih i tako nije briga.

Zagreb, 11.3.2008. ������������������������������������������������������������������������

Dr. Branimir Molak