KAKVU OCJENU ZASLU�UJE HRVATSKI SABOR?
Ili

Tko re�e da se kota� povijesti ne mo�e vratiti unazad?

Ivan Mikleni�, glavni urednik Glasa Koncila napisao �je da rad upravo raspu�tenog Hrvatskoga sabora ne zaslu�uje prolaznu ocjenu. Nitko od 153 zastupnika nije se osjetio pogo�enim osim Vladimira �eksa, predsjednika Hrvatskog sabora.

Ocjeni Ivana Mikleni�a te polemici izme�u �eksa i Mikleni�a u hrvatskim sredstvima priop�avanja (portal prenio http://www.arhiva.croatia.ch/tjedan/071025.php ) dan je veliki publicitet iako u Informativni centar� Hrvatskog sabora ne dolazi ni jedan primjerak Glasa koncila. Glas koncila ne dobiva ni jedan klub zastupnik, ni jedan od 25 odbora Hrvatskog sabora iako svake godine tajnik Sabora tra�i od klubova zastupnika i radnih tijela da dostave zahtjev s popisom dnevnih i tjednih novina koje �ele �itati. Ni novinari akreditirani u Hrvatskom saboru ne dobivaju Glas koncila.

Polemika �eksa i Mikleni�a, �ini mi se, otkrila je da ni �eks ni Mikleni� nisu u �aru polemike pomnije analizirali stvarnost Hrvatskog sabora i Katoli�ke crkve u Hrvatskoj.

Mikleni�eve argumente za njegovu negativnu ocjenu rada Sabora �eksu nije bilo te�ko pobiti jer je Hrvatski sabor u ovom zadnjem sazivu doista raspravio daleko vi�e prijedloga zakona od bilo kojeg dosada�njeg saziva a k tomu valja dodati da je zakone trebalo uskla�ivati s pravnom ste�evinom Europske unije koja Hrvatskom saboru dostavlja brdo smjernica - direktiva. Od svakog radnog tijela �eks je zahtjevao redovitu dostavu podataka o broju sjednica i raspravljenih to�aka dnevnog reda.

Za razliku od pro�log saziva Sabora kad je vrlo �esto bio problem skupiti kvorum, �eks je velikom energijom uspijevao natjerati zastupnike u sabornicu i svi su zakoni usvojeni pravovaljano.
�eksu se mo�e s vi�e ili manje vjerojatnosti prigovoriti ovo ili ono ali nikada nerad �to dobro osje�aju svi koji s njim rade.

Ono me�utim �to �eks ne zna, jer to statistike ne pokazuju, jest slab rad ne malog broja zastupnika u radnim tijelima Sabora. O tomu bi mogli svjedo�iti novinari ali njima se ne dolazi na sjednice radnih tijela iako ih svako radno tijelo redovito poziva kao i zastupnike �lanove radnih tijela.
Svako radno tijelo (odbor) Hrvatskog sabora �ini 12 zastupnika iz razli�itih stranaka. �eks jo� nekako mo�e natjerati �lanove svoje stranke da budu nazo�ni sjednicama radnih tijela ali �lanove drugih stranaka ne mo�e te radna tijela i dalje boluju od pomanjkanja kvoruma a jo� vi�e od povr�nosti ne malog broja� zastupnika koji na sjednice dolaze bez prijedloga zakona a �esto tek kad u�u u dvoranu pitaju �to je na dnevnom redu iako uredno dobivaju pozive s dnevnim redom.

Sjednice nekih radnih tijela pretrpane su to�kama pa se doga�a da se o mnogim to�kama i ne raspravlja nego na prijedlog predsjedavaju�eg brzo izglasava.

Na povr�ne rasprave prijedloga zakona poti�u i pojedini pregovara�i koji smjernice Europske zajednice shva�aju kao direktive. �ini im se kao da su direktive zakoni koje samo trebaju prevoditi. Uz prijedloge zakona stoga redovito kopiraju smjernice koje zovu direktivama - vjerojatno su posrijedi kondicionirani refleksi partijskim direktivama pa se boje prevesti direktive u smjernice..

I predstavnici razli�itih institucija EZ-a te neke udruge jako se trude nametnuti neke svoje zakonske odredbe pa su tako npr.u� Migracijsku politiku i Europsku konvenciju o dr�avljanstvu bili unijeli odredbe kojima se mijenjao Zakon o hrvatskom dr�avljanstvu na �tetu pripadnika Hrvatskog naroda u iseljeni�tvu, obitelji iseljenika i njihovih potomaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Odbor za useljeni�tvo je na sre�u uspio izravnim kontaktima s predsjednikom Sanaderom, s dnevnog reda skinuti te to�ke dnevnog reda i sprije�iti izmjenu Zakona o hrvatskom dr�avljanstvu.

Me�utim, zastupnici izabranih na listi 11. izborne jedinice nisu uspjeli svojim amandmanom u Zakon o strancima unijeti odredbu da Hrvati nisu stranci u Hrvatskoj i kad nemaju hrvatsko dr�avljanstvo. Predsjednica Odbora za useljeni�tvo je taj amandman pro�itala i odmah povukla prije izglasavanja, vjerojatno uvjerena da ne�e pro�i zbog pritisaka kojekakvih organizacija i udruga. Predstavnici Vlade a ni drugi zastupnici nisu vidjeli da predlo�eni Zakon o strancima odre�uje da Hrvati koji jo� nisu stekli hrvatsko dr�avljanstvo ili oni koji su ga se morali odre�i zbog austrijskog ili njema�kog dr�avljanstva u Hrvatskoj mogu ostati samo 90 dana a potom moraju napustiti zemlju.

Mikleni� bi, kad bi poznavao kako funkcionira Hrvatski sabor, mogao mnogo toga s pravom ocijeniti lo�om ocjenom ali bi, vjerujem, bio oprezniji u svojim o�ekivanjima glede dono�enja odre�enih zakona. U danim mogu�nostima naime Hrvatski sabor �esto nije stavljen pred izbor izme�u dobra ili zla nego mora donijeti zakone kojima se �eli izbje�i ve�e zlo. Time Sabor ne progla�ava ne�to �to je zlo dobrim.Ni odre�ivanju kazni za kr�enje nekog zakona, nije jednostavno jer dobre namjere ne jam�e o�ekivane rezultate.

�eks bi me�utim mogao upitati Mikleni�a za�to Crkva i katoli�ke udruge ne �itaju prijedloge zakona i lobiraju da se usvoje njihovi prijedlozi. Svi prijedlozi zakona, prije nego stignu na saborske klupe, dostupni su javnosti na internetskim stranicama Vlade. Nije �eks kriv �to katolici u Hrvatskom saboru ne naru�uju Glas koncila i �to nedjeljom odlaze u kupovinu.
Nije �eks kriv �to Crkva u Hrvatski sabor �alje tek ravnatelja inozemne pastve koji je preoptere�en i nema mogu�nosti sustavno pratiti dono�enje zakona i politike.

"Bolje je bilo u komunizmu �to se ti�e nedjelje, izjavio je Novom listu ( 21.10.2007) glavni urednik Glasa koncila.� Mnogim sve�enicima bilo je u komunizmu puno bolje jer su vjeronauk odr�avali samo za manje skupine u crkvi. Sad kad moraju osim teologije imati i pedago�ko obrazovanje i suo�avati se s velikim razredima s u�enicima iz razbijenih obitelji, u�enicima koji su te�ki i zahtjevni, s u�enicima kojima je vje�ito dosadno, sve�enicima nije lako.

"SDP je ve� bio na vlasti i nije se doga�alo ni�ta stra�nije nego za vrijeme sada�nje vlade. Nikakve bitne razlike nema u obna�anju biv�e i sada�nje koalicijske i ove HDZ-ove vlasti", izjavio je novinaru Novog lista Ivan Mikleni�, glavni urednik Glasa koncila te zaklju�io da "ne bih mogao re�i kojoj bi stranci dao svoje povjerenje". ( Novi list, 21.10.2007)

Nije se sjetio oklevetanih i otpu�enih policajaca koji su se smrzavali pred crkvom sv. Marka, ukinuti porodiljinih naknada, nijekanja duga umirovljenicima i braniteljima, nije mu poznata populacijska politika koju je ovaj saziv Sabora na prijedlog Vlade �usvojio. Nisu mu poznate uredbe� kojima se na podru�jima posebne dr�avne skrbi braniteljima pripadnicima HV-a i HVO-a daruju ku�e i stanovi a ostalim pru�a mogu�nost otkupa ku�a po vrlo povoljnoj cijeni.

Svatko tko je pro�ao torturu "organa" biv�e dr�ave, ne �eli takav tretman ni svom neprijatelju. pa sigurno ni �eksu ni ikomu drugom, �ne pada na pamet "hapsiti" glavnog urednika Glasa koncila. Glas koncila je dobar tjednik koji je Hrvatskoj itekako potreban.

U najbolje namjere Ivana Mikleni�a ne treba ni malo sumnjati ali bi se morao malo bolje informirati o radu Hrvatskog sabora �i priznati da i u Crkvi ima nemara i nesnala�enja. Dr�ava je npr. Crkvi �darovala biv�e domobranske vojarne u Zagrebu, na �rnomercu, �gdje bi trebalo proraditi Katoli�ko sveu�ili�te. Zgrade su ispra�njene, polako propadaju a kad bi radom po�elo Katoli�ko sveu�ili�te, jo� se ne zna.

Polemika izme�u Mikleni�a i �eksa dobar je i koristan poticaj za istra�ivanje rada Hrvatskog sabora i Katoli�ke crkve s ciljem pobolj�anja rada i Crkve i Sabora.

B.P.