AKADEMIK VLADIMIR IBLER O SPORU SA SLOVENIJOM
Popustimo li na moru, izgubit �emo dio Istre

 

Akademik Vladimir Ibler tvrdi da slovenska strana zapravo tra�i dodir slovenskoga teritorijalnog mora s otvorenim morem, što ne mo�e ostvariti ako dio teritorijalnoga mora ne uzme od Hrvatske. Popusti li na moru, RH mogla izgubiti i dio istarskoga kopna.
Pristup otvorenom moru Slovenija ima i to nitko ne osporava, pa ga ne treba sad tra�iti. Takav pristup ima i Austrija, Ma�arska i Švicarska', izjavio je Ibler.

Po njegovim rije�ima Slovenija, zapravo, pod nazivom 'izlaza' na otvoreno more tra�i proširenje svojega teritorijalnog mora na ra�un hrvatskoga teritorijalnog mora.

Napomenuvši kako je pojam 'izlaz' potpuno neprimjeren, jer ga ne rabi ni Konvencija UN-a o pravu mora, Vladimir Ibler, koji je i sam sudjelovao u radu na toj konvenciji, objašnjava kako Slovenija dodir svojega teritorijalnog mora s otvorenim ne mo�e ostvariti ako ne uzme dio teritorijalnog mora od Hrvatske, a što je na svojevrstan na�in pokušano tzv. sporazumom Ra�an-Drnovšek.

Uporabom sugestivne rije�i 'izlaz' ili 'pristup' otvorenom moru, kako navodi, pokušava se stvoriti dojam da su Hrvati nešto Slovencima zaprije�ili, što ne odgovara u stvarnosti.
Po tome odba�enom nacrtu sporazuma Hrvatska je trebala Sloveniji prepustiti i veliko podru�je svojega teritorijalnog mora - 113,3 �etvorna kilometra mora i podmorja. Ibler podsje�a kako je ve� ranije bio upozorio javnost da bi Hrvatska popusti li na moru, mogla izgubiti i dio istarskoga kopna.

Akademik Ibler je odlu�an u tome kako hrvatska strana ne smije prihvatiti u rješavanju spora sa Slovenijom 'nikakav dvostrani ugovor', ve� jedino treba tra�iti pravorijek na Me�unarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ), budu�i da se nema svrhe sada vra�ati na ugovore ili posredovanja, koji do sada nisu dali rezultat.

Kakva god bude sudska odluka mi �emo je prihvatiti, rekao je i napomenuo da mu nije jasno kako se spor mo�e riješiti ugovorom, ako se strane ne mogu sporazumjeti bilateralno.
'Sada ulazimo u drugu fazu, koju predvi�a Konvencija UN-a o pravu mora', rekao je, primijetivši kako je zanimljivo da se hrvatska strana stalno poziva na Konvenciju, a slovenska ne. Podsjetio je tako�er kako se gotovo dvadeset godina ve� sporimo zbog grani�nog pitanja na moru, a ne mo�emo se slo�iti ni u tuma�enju Konvencije o pravu mora.

'Ne mo�emo dopustiti da se još dvadeset godina tako ponašamo, ve� je najbolje spor prepustiti sudu', izjavio je, dodavši da se upravo tako ponašaju dr�ave koje svoj spor �ele riješiti na miroljubiv na�in.

Hrvatska strana rješenje spora ho�e posti�i 'na osnovi me�unarodnog prava', a slovenska 'na osnovi pravi�nosti', naveo je, ustvrdivši kako pravna norma nije nepravedna, jer je pravednost ugra�ena u norme me�unarodnog prava te da sud nijedan spor do sada nije rješavao po tzv. na�elu pravi�nosti.

Ibler dr�i kako je Slovencima jasno da pred sudom ne mogu dobiti sve što �ele te zato tra�e tijelo koje �e im biti sklono ili na�in da ostvare svoje ciljeve.
'Ako je neriješen grani�ni spor zapreka Hrvatskoj za napredak prema EU', postavlja se pitanje, budu�i da je spor obostran, kako to svojedobno nije bila zapreka za Sloveniju. Ako bi se prihvatilo to gledište, kako dodaje, ono bi bilo nepravedno.

'Aktualna slovenska politika prema Hrvatskoj ne vodi nikamo. Jedno je ulazak u jednu me�unarodnu organizaciju, a drugo je povla�enje crte na moru izme�u Hrvatske i Slovenije. Ne vidim da Hrvatska išta prejudicira. Ta rije� za mene spada u istu kategoriju kao ve� spomenuti 'izlaz' i ne vidim joj smisao', izjavio je.

Zapitao je �ime se nešto mo�e prejudicirati kad Hrvatska predla�e da se ide pred sud. Isticanjem toga pojma, kad presuda još nije donesena, kako je pojasnio, zapravo se stvara u medijima dojam, bez dokaza, da je u praksi napravljeno nešto mimo prava.

Upitan za podru�je na Svetoj Geri na kojem je vojarna, izjavio je kako je to jedina to�ka u Europi gdje se provodi re�im okupacije nakon Drugoga svjetskog rata te da se �udi što je hrvatska vlast prestala spominjati to pitanje, budu�i da su i slovenski geodeti jasno rekli da je to 'apsolutno hrvatsko podru�je'.

Akademik Vladimir Ibler smatra kako je Hrvatska trebala svoje sa�eto stajalište glede rješenja grani�nog spora sa Slovenijom razaslati po svijetu - UN-u, Vije�u sigurnosti UN-a i svim specijaliziranim i regionalnim organizacijama i na taj na�in dati me�unarodnoj zajednici do znanja kako Hrvatska pristupa rješavanju toga spora.

Akademik Vladimir Ibler, sveu�ilišni profesor me�unarodnog javnog prava u miru, bio je �lan diplomatskog izaslanstva na Generalnoj konferenciji UNESCO-a u Parizu 1951., na diplomatskoj konferenciji za kodifikaciju me�unarodnog ugovornog prava u Be�u 1968. i na Tre�oj konferenciji UN-a o pravu mora (UNCLOS III) od 1973. do 1982.

Iz podru�ja me�unarodnog prava, me�unarodnih odnosa, vanjske politike i diplomatske povijesti objavio je više znanstvenih radova i monografskih izdanja, uz ino: 'Sloboda mora' (1965.), 'Me�unarodni odnosi' (1971.), 'Me�unarodno pravo mora i Hrvatska' (2001.) te 'Koliko vrijedi me�unarodno pravo?' (2006.).

Autor: Hina/tportal.hr

*****
 
Hrvatsko je iseljeništvo na originalan na�in odgovorilo
 

POTAKNUTO slovenskom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora za priklju�enje Europskoj uniji, hrvatsko je iseljeništvo na originalan na�in odgovorilo zlobnim hrvatskim susjedima Slovencima - novom kartom Slovenije.
 
Naime, me�u hrvatskim iseljenicima kru�i nova karta Slovenije radnoga naziva "Evo vam more, jebalo vas more" prema kojoj je Slovenija doslovno preplavljena. Jedini kopneni dijelovi "novoimenovane" dr�ave Slocean su Maribor i Ljubljana, a slovenskim susjedima prema ovom nacrtu ne bi trebalo nedostajati plavih prostranstava.

"Ironi�an je to odgovor na slovenske opstrukcije, ali i poruka da hrvatsko iseljeništvo, za razliku od slu�bene politike u oli�enju premijera Sanadera, ima znanja i hrabrosti suprotstaviti se Slovencima", piše Brazda.ba.

I.M.
Foto: Brazda.ba